Egzotično voće u Hrvatskom zagorju

U državi koja je poslovanje po principu “laži, muljaj, zdrpi i briši” dovela do savršenstva, gotovo je nemoguće naći nekoga tko ljude može inspirirati konkretnim primjerom kako pokrenuti ozbiljan biznis. Jednog od njih, Ivana Šuloga, našao sam u Hrvatskom zagorju, gdje se bavi nečim apsolutno fascinantnim – uzgojem egzotičnog voća.

plavi krastavac

Plavi krastavac – bez escherichie coli (Exotic King)

Priča o Ivanu Šulogu, vlasniku tvrtke Exotic King, počela je prije petnaest godina i zvuči kao idealan predložak za holivudski film. Dok je na faksu čekao ispit, kolega mu je u ruke gurnuo novine. Dok je profesor nemilosrdno roštiljao kolegu, Šulog se zadubio u tekst o mogućnostima uzgoja egzotičnog voća u Hrvatskoj.

To ga je toliko oduševilo da se odmah odlučio upustiti u projekt. Svu ušteđevinu je uložio u sjeme kiwana (egzotične dinje) i zaprepastio se kada je imao izvrstan urod. Ali onda je naletio na prvi problem: nije imao adekvatno skladište. Cijeli urod je propao – i tako tri godine zaredom.

Šulog o tom vremenu priča da su se poznanici slatko smijali kada im je rekao čime će se baviti, a kada je ustrajao unatoč nevoljama mislili su da je potpuni luđak. Ali on se nije dao obeshrabriti. Vidio je da proizvodi izgledaju zdravo, da daju dobar urod i da “tu nešto mora biti”.

Kada je konačno našao adekvatno skladište, problemi nisu stali jer još uvijek nije bilo zainteresiranih za otkup kiwana. Šulog se zato uputio na sajam u Pariz gdje se odmah suočio s dva velika problema: nisu znali gdje je Hrvatska i nisu imali pojma što je kiwano. Ali ipak su mu dali priliku pod sljedećim uvjetom: platit će ga ako se proda, a u suprotnom će Šulog njima platiti sve troškove.

Od tog trenutka krenulo je bolje. Ponuda proizvoda polako se širila i bilo je sve više zainteresiranih za egzotično voće i povrće uzgojeno na zagorskim bregima. Što mislite, koliko je vremena trebalo da taj biznis postane profitabilan? 7 do 8 godina!

Sada, 15 godina kasnije, situacija je bitno drugačija. Posao se razvija, sve je više zainteresiranih kooperanata, a Šulog slikovito kaže da bi europske potrebe za egzotičnim voćem i povrćem ne bi bile zadovoljene čak ni kada bi cijela Hrvatska uzgajala egzotično voće. U razgovoru sam saznao i da nije potrebno prolaziti trnovit put kao Šulog: poljoprivrednici u suradnji s njegovom tvrtkom uzgajanjem tikvi mogu ostvariti 35,000 kuna bruto dobiti na ulog od 4000 kuna po hektaru.

Odgovori