Vrag je donio Å¡alu

93% Hrvata protiv ulaska u EU: istina ili laž?

Portal Oko objavio je bombastičnu vijest: Radio Sljeme proveo je anketu koja je otkrila da se čak 93% ispitanika protivi ulasku u EU.

U vijesti su se ogradili od rezultata jer nisu mogli imati kontrolu nad ispitanicima, a lažirati telefonsku ili internetsku anketu mogu i mala djeca.

Primjerice, Rolling Stonesi su 1998. godine povodom koncerta u Zagrebu omogućili glasanje putem interneta koju pjesmu Hrvati žele čuti. To popodne proveo sam mahnito klikajući i na kraju pobijedio: Stonesi su odsvirali pjesmu “Starfucker”.

Anketama javnog mišljenja skeptici često zamjeraju da su namještene, no to ne mora biti točno. Sami rezultati ankete nisu naročito važni. Bitno je kako odradite marketing prije ankete te kako plasirate rezultate.

Istraživanje mišljenja

Nametanje mišljenja (foto: LWVC)

1. Bombardirajte javnost informacijama

Prvi korak u utjecaju na javnost je marketinška kampanja. Pošto po bilo kojem pitanju imate manji broj ljudi koje ne treba uvjeravati i veći broj neodlučnih, ulaganjem goleme količine novca u informiranje javnosti obavit ćete najveći dio posla.

Trenutno marketinšku kampanju možete vidjeti na djelu kroz reklame o ulasku u EU. Kroz masovne medije možete vidjeti suvislo argumentirane poruke koje zagovaraju ulazak u Europsku uniju, a suprotna mišljenja uglavnom su previše komplicirana ili potpuno sumanuta. Iako rezultati još uvijek djeluju izjednačeno, ako ćemo suditi samo prema kvaliteti poruka, pobjednik je svakako opcija za Uniju.

2. Pripremite anketu

Anketama možete manipulirati na dva načina: veličinom i kvalitetom uzorka ili oblikovanjem pitanja.

Princip veličine uzorka je sljedeći: ako odaberete mali uzorak, rezultati mogu biti ekstremni kao u primjeru 93% ljudi protiv EU. Anketa s malim brojem ispitanika je laka i jeftina za provesti, ali njeni rezultati ne znače puno. Nažalost, ponekad je teško procijeniti koliki je bio broj sudionika jer mediji koji citiraju vijest prenose samo njima zanimljive podatke, a ovo spada u dosadne informacije.

Princip kvalitete uzorka možete vidjeti na povijesnom primjeru američkih predsjedničkih izbora u kojima se Franklin Roosevelt sukobio s Alfom Landonom. Literary Digest, koji je anketirao više od 2 milijuna Amerikanaca, predvidio je laku pobjedu Landona. Svi su se iznenadili kada je na dan izbora nadmoćno pobijedio Roosevelt.

Zašto? Literary Digest nije pazio na strukturu sudionika. Njihova publika, mada iznimno velika, sastojala se većinom od bogatih Amerikanaca sklonih republikancima. Kako je i onda bilo znatno manje bogataša od normalnih ljudi, demokrati su osvojili izbore.

Što se tiče oblikovanja pitanja, razmislite o ovom primjeru. Što biste odabrali:
1. Povećanje poreza na plaću?
2. Veće investicije u javne usluge kao što su zdravstvo i obrazovanje?

Obje opcije imaju slično značenje, samo što ćete na prvu vjerojatno dobiti negativan odgovor dok će druga zvučati sasvim poželjno.

Prije nekoliko godina, bivÅ¡i američki predsjednik Bush predložio je privatizaciju zdravstvene skrbi. New York Times je graÄ‘ane pitao Å¡to misle o “Bushovom planu” i samo 30% anketiranih ga je podržalo. Zanimljivo je Å¡to je anketa neÅ¡to kasnije pitala “biste li prihvatili djelomičnu privatizaciju zdravstvene skrbi?” i tada se gotovo dvije trećine ispitanika složilo s tom inicijativom.

New York Times je prikazao odgovore na “Bushov plan” i zanemario ostale rezultate… Å¡to nas dovodi do sljedeće teme.

3. Prikažite rezultate kako treba

Ako u anketnom pitanju na temu “kako balansirati državni budžet” imate sljedeće mogućnosti, kako možete manipulirati rezultatima u zagradi?

  1. Dizanjem PDV-a (30%),
  2. Smanjenjem plaća zaposlenima u javnom sektoru (24%),
  3. Rezovima u zdravstvu (23%),
  4. Rezovima u obrazovanju(23%)

U novinama samo razvalite naslov “Većina anketiranih zalaže se za dizanje PDV-a!” Striktno gledajući, to je istina jer je ta opcija najpopularnija, no isti rezultat mogao bi se predstaviti i potpuno suprotno: “70% ispitanika protivi se dizanju PDV-a!” Pojedinačnim ili grupiranim prikazom rezultata možete doći do potpuno različitih rezultata.

Utjecaj na javno mišljenje je složen proces. Počinje s medijskom kampanjom koja će svakako utjecati na dio javnosti. Pravilno dizajnirana anketa će ispitati što ljudi misle, ali i utjecati na njihove odgovore. Na kraju će prikaz rezultata ankete poslužiti da one koji prate glas većine usmjeri prema poželjnoj opciji.

Previous

Priča o Esteri: kakva mora biti dobra žena

Next

Kako prekinuti s partnerom: 5 kreativnih načina

11 Comments

  1. Nemoj se ljutiti, ali ja bih samo malo izmijenio početak zadnjeg pasusa. Naime, utjecaj na javno mišljenje bio bi složen proces. Kada bi to javno mišljenje uopće postojalo.
    Kod nas, a i šire (kako to neki vole reći :)), javno mišljenje postalo je sinonim za ono što se čuje na TV-u i pročita u mainstream medijima.
    Tako da u stvari “javno miÅ¡ljenje” kreiraju urednici. A stoka sitnog zuba ga pospremi kao svoje “miÅ¡ljenje”…
    Ankete su tu samo da bi navedeni urednici lakÅ¡e mogli kreirati ono Å¡to njihovim gazdama treba… :alien:

  2. ehunfcehuw

    Istina je 100%. Ne znam nikoga tko mi je rekao da će glasati ZA, a radim s ljudima i svaki dan kontaktiram s njih stotinjak. Skužili su ljudi što je EU, to ne može proći, ne vjerujem da bi i najveće budale u naciji glasali za to smeće!

    • Slaven Hrvatin

      Ne mora biti sigurno. Mnogi poznanici mi kažu da će glasati protiv, ali to je populacija koja visi na internetu. Kao u primjeru s bogatim Amerikancima, trenutno je sve moguće.

      • I prije izbora ljudi svaÅ¡ta govore, a onda te rezultati puknu u glavu. Ne vjerujem nikome tko mi ne predoči slikani dokaz.
        Kao što sada ne možeš naći nikoga tko je glasao za HDZ, a ovi imaju masu zastupnika, tako za par godina nikoga nećeš moći naći tko je glasao za EU.
        I kod mene je slična stvar, koga god znam ili sretnem, skoro svi su protiv, a tvrdi se da je PGŽ skoro 80% za ili, kako bi to rekao dječačić O., plebiscitom ćemo biti za EU.
        Baš me zanima vidjeti rezultate u nedjelju navečer. Propast referenduma bi našim političarima bila jednaka smaku svijeta.
        Najbolja prilika do sada da mi sjebemo njih. Da ne postoji nijedan drugi razloga protiv EU (a ima ih milion), meni bi to bio dovoljan poticaj.

        • mamlaz

          Ako Hr ne uÄ‘e u EU to će biti alibi političarima za sadaÅ¡nju i buduću jadnu situaciju u zemlji. Reći će:” Mi tu niÅ¡ta ne možemo. Savjetovali smo vas da uÄ‘emo u EU, vi niste htjeli i sad snosite posljedice.”

          • Kakav god rezultat bude, to će njima biti alibi. Ali ako ne uÄ‘emo, onda će ubuduće odgovarati nama i samo nama. Ako uÄ‘emo, viÅ¡e nikada neće odgovarati nama. Nikada nećemo moći zabraniti HDZ ili vratiti ono Å¡to nam je opljačkano. Ulaskom u EU sve će to biti zacementirano.
            ÄŒim uÄ‘emo, svaka odluka vlade bit će popraćena riječima: “mi to tako moramo, alternative nema, tako želi EU”…
            A time se postavlja joÅ¡ jedno pitanje; čemu služi naÅ¡a vlada kada uÄ‘emo u EU. Možemo raspisati i referendum za raspuÅ¡tanje vlade i sabora, neka nam EU imenuju guvernera ili Å¡to već. Bar ćemo neÅ¡to novca uÅ¡tedjeti…

          • Slaven Hrvatin

            @Mamlaz: točno. A ako HR uđe u EU i situacija ostane jadna, reći će da nisu obećavali med i mlijeko ali da će za par desetljeća sigurno biti bolje. Zbog takvih stvari me veseli psihologija spina.

            @KD: Osveta uvijek najbolje motivira. Nakon 20 godina demokracije bilo koju inicijativu odozgo doživljavam sa skepsom, ako ne i jezom.

          • S tim da, i ako uÄ‘emo i krene krivo, opet će nam reći: “pa vi ste tako odlučili na referendumu, mogli ste reći ne.”

          • A i vrijeme je da sami konačno preuzmemo odgovornost, a ne da nam uvijek netko drugi bude kriv.
            Kada jednom raščistimo sami sa sobom i meÄ‘u sobom, i kada ovo bude ureÄ‘ena država, onda možemo razgovarati i razmiÅ¡ljati o udruživanjima…
            Ovako ulazimo u EU kao obična jebena kolonija koju vode beskičmenjaci kao Ivo Josipović, a što je dokazao i današnjim intervjuom, koji se uvlače svima, samo da bi imali stopu popularnosti od 80%.
            Pakiranje, ali prazno i smrdljivo, eto Å¡to su danaÅ¡nji političari…
            A mi to kupujemo i troÅ¡imo…i trebamo se jednom otrovati.

Powered by WordPress & Theme by Anders Norén