Bez škole nema crtića

U jednoj našoj školi učiteljica je djeci za domaću zadaću postavila sljedeće pitanje:

Što znači izreka “bez škole ne bi bilo ni crtića”:
a) u školi se gledaju crtići,
b) za svako zanimanje treba završiti školu,
c) crtića nema u školi?

Na ovo pitanje odgovor je trebao dati jedan osmogodišnjak koji je, iako nije znao odgovor, postupio najpametnije: pitao je roditelje. Ovako glupi zadaci djeci ne koriste, a mogu im i naštetiti.

Čekić

Razmišljajmo kolektivno (foto: kerolic)


Školski zadaci trebali bi biti prikladni. To znači da moraju biti izazovni, ali i ostvarivi. U idealnom slučaju učitelj bi djecu podučio potrebnim vještinama i odmah im dao zadatak kojim će to znanje primijeniti. Time bi djeca teoriju spojila s praksom i lakše zapamtila gradivo.

Kada postavljate preteške ili nerazumljive zadatke, djeca se osjećaju glupo i nesposobno. Zatim su prisiljena obratiti se roditeljima za pomoć. Cinici bi mogli reći kako je to korisno jer im osnažuje vjeru u roditelje, no to je jedina pozitivna stvar koju se može reći. Kada roditelj rješava zadaće, jedina stvar koju dijete uči je vještina prepuštanja posla nadređenom.

Pogledajmo sada izreku “bez škole ne bi bilo crtića”. Stavimo sa strane zanimljivost da je ne možemo zvati izrekom ako za nju nitko nije čuo i zapitajmo se što to točno znači. Kako su odgovori a) i c) još besmisleniji od pitanja, čini se da za svako zanimanje treba škola.

Vrlo poučno – i pogrešno.

Svi mi, bez obzira jesmo li radnici bez zanimanja ili doktori znanosti, školu koristimo za druženje, razmjenu dječjih bolesti i učenje osnova pisanja i matematike*. U pisanju će nam kasnije pomagati provjera pravopisa u Wordu, a u matematici kalkulator.

Za korisna životna znanja imamo stručnu praksu, stažiranje i volontiranje, a znanja iz škole nam ne trebaju dok ne krenemo odgajati svoju djecu i tada se čudimo kakve nepraktične bedastoće moraju učiti.

U školi nećete naučiti raditi crtiće. U takvom sustavu jedino možete naučiti da nauka je sranje.

* nedavno istraživanje to potvrđuje: američka titula MBA (nešto kao magistar ekonomije) korisnija je kao dokaz inteligencije nego izvor praktičnih znanja.

5 komentara

  1. Darija 15.01.2012.
    • Slaven Hrvatin 15.01.2012.
  2. darija 15.01.2012.
  3. Martina 21.05.2012.
    • Slaven Hrvatin 21.05.2012.