Vrag je donio Å¡alu

Bez škole nema crtića

U jednoj našoj školi učiteljica je djeci za domaću zadaću postavila sljedeće pitanje:

Å to znači izreka “bez Å¡kole ne bi bilo ni crtića”:
a) u školi se gledaju crtići,
b) za svako zanimanje treba završiti školu,
c) crtića nema u školi?

Na ovo pitanje odgovor je trebao dati jedan osmogodišnjak koji je, iako nije znao odgovor, postupio najpametnije: pitao je roditelje. Ovako glupi zadaci djeci ne koriste, a mogu im i naštetiti.

Čekić

Razmišljajmo kolektivno (foto: kerolic)


Školski zadaci trebali bi biti prikladni. To znači da moraju biti izazovni, ali i ostvarivi. U idealnom slučaju učitelj bi djecu podučio potrebnim vještinama i odmah im dao zadatak kojim će to znanje primijeniti. Time bi djeca teoriju spojila s praksom i lakše zapamtila gradivo.

Kada postavljate preteške ili nerazumljive zadatke, djeca se osjećaju glupo i nesposobno. Zatim su prisiljena obratiti se roditeljima za pomoć. Cinici bi mogli reći kako je to korisno jer im osnažuje vjeru u roditelje, no to je jedina pozitivna stvar koju se može reći. Kada roditelj rješava zadaće, jedina stvar koju dijete uči je vještina prepuštanja posla nadređenom.

Pogledajmo sada izreku “bez Å¡kole ne bi bilo crtića”. Stavimo sa strane zanimljivost da je ne možemo zvati izrekom ako za nju nitko nije čuo i zapitajmo se Å¡to to točno znači. Kako su odgovori a) i c) joÅ¡ besmisleniji od pitanja, čini se da za svako zanimanje treba Å¡kola.

Vrlo poučno – i pogreÅ¡no.

Svi mi, bez obzira jesmo li radnici bez zanimanja ili doktori znanosti, školu koristimo za druženje, razmjenu dječjih bolesti i učenje osnova pisanja i matematike*. U pisanju će nam kasnije pomagati provjera pravopisa u Wordu, a u matematici kalkulator.

Za korisna životna znanja imamo stručnu praksu, stažiranje i volontiranje, a znanja iz škole nam ne trebaju dok ne krenemo odgajati svoju djecu i tada se čudimo kakve nepraktične bedastoće moraju učiti.

U školi nećete naučiti raditi crtiće. U takvom sustavu jedino možete naučiti da nauka je sranje.

* nedavno istraživanje to potvrđuje: američka titula MBA (nešto kao magistar ekonomije) korisnija je kao dokaz inteligencije nego izvor praktičnih znanja.

Previous

Pozitivne i negativne emocije

Next

Psihologija oko nas 6

5 Comments

  1. Darija

    samo jedan mali ispravak, pitanje je u radnoj bilježnici iz Hrvatskog 🙂

    • Slaven Hrvatin

      JoÅ¡ gore, znači da ga je viÅ¡e urednika vidjelo i smatra ga normalnim. 🙂 Hvala za ispravku.

  2. darija

    NiÅ¡ta 🙂 Hvala tebi !

  3. Martina

    Slaven, ne znam koliko si upoznat udžbenicima rvaCkog, ali takvih nebuloza već dugo nisam vidla! (Dveri riječi, 5. razred o.š.)
    Ne preporučam ako čovjek želi zadržati mir, razlog za životom!
    Evo vičem:AAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAA

    Dakle moj sinek je imal ispit. Inače je mali lumen, pa uglavnom ni ne znam kaj uči, ali evo rekao je da treba pomoć. I sad ja sjednem s njim, laganini, krekeri, sokić, i ajmo čitamo, razgovaramo, utvrđujemo! Nakon 15 minuta sam totalno ispalila. Izjavila brdo prostota na račun autora i svih onih koji u nekoj kancelariji zamišljaju kojim to naglaskom i dijalektom ja trebam govoriti književni hrvatski. Za 50% toga sam mu rekla da mora znati za ispit, ali da nikako ne koristi!
    Moj sinek je naravno totalno uživao i umirao od smijeha, i ja sam zaključila da je on to meni namjerno priuštio. Ionako je sve znao.
    Gad mali! Rekla sam mu da ja to ne moram, da sam ja svoju školu završila (ajde bar je gramatika nečemu sličila i nismo imali hebeno sklanjanje i stupnjevanje! E, pazi molim te, oni vele stupnjenvanje pridjeva!! AAAAA
    Pa ako je komparacija – onda je hebena usaporedba prijdeva, a ne stupnjevanje! AAAAAAAAAAAAAAAA).
    Ok idem se skulirati. Nemam se čime opustiti pa je najbolje da ne idem u dubioze!
    Al super tekst! ;-))

    • Slaven Hrvatin

      Dveri riječi… zabilježeno. 🙂

Powered by WordPress & Theme by Anders Norén