Kako je nastao novac i kako je nestala pamet

Ivan Pernar, profesionalni prosvjednik koji u svakom javnom nastupu nastoji završiti u marici, napisao je knjiguKako je nastao novac“. Šačicu poenti o odnosu bankarskog sustava i politike Pernar je upakirao u trapavu srednjoškolsku prozu. Upravo zbog tog slučajno komičnog stila vrijedi pročitati njegovo kapitalno djelo.

dolari

foto: jollyUK

Knjiga počinje obećavajuće: bajkom o trampi. Evo kako to ide. Jednom davno svaki član zajednice nešto je proizvodio. Ratar je uzgajao povrće, koje je dao kovaču u zamjenu za alate. Kovač je povrće dao rudaru u zamjenu za sirovine i sve je to bilo složeno i nespretno jer ponekad drugima nije trebalo ono što ste proizvodili pa ste gladovali. Na kraju se pojavio zli bankar, izmislio novac i nekoliko stotina tisuća godina kasnije još uvijek patimo.

Ova priča je zanimljiva i poučna pa je šteta što je mit. Antropolog David Graeber u svojoj knjizi “Debt: the First 5000 Years” objašnjava kako drevna društva uopće nisu tako funkcionirala. Umjesto ovakve mučne razmjene, svi resursi plemena stavljali su se u isto skladište iz kojeg su svi dobijali prema potrebi. Koliko kome treba odlučivale su – žene. Nije čudo da nam je sadašnji sustav toliko vampirski.

Vratimo se Pernaru. Nakon što dovrši bajku o trampi, jedan od likova knjige, bankar Gerhard Hornbacher, budi se iz sna. On je tu bajku, naime, sanjao. Do njega spava kolega bankar, ali nisu gay! Noć prije, kaže nam Pernar, “alkohol je tekao u potocima, a usput su potrošili i dvije kurve”. Za razliku od Hornbachera, Christian Monti budi se uz puno prizemnije misli i kaže: “Njihove žene su jeftine, a mi imamo mnogo novaca”. Kolega mu uzvraća: “Jesi primijetio da kurve traže puno manje od onih koje se navodno ne prodaju za novac?”

Već tu možemo vidjeti nit koja će se provlačiti kroz cijelu knjigu: primitivni seksizam autora. Nekoliko stranica kasnije saznajemo kakve su hrvatske djevojke: lake i spremne za akciju.

“Što će popiti mlada dama?” upitao je. Djevojka se zacrvenila i rekla: “Čekam prijateljicu, ali ako već inzistirate, može jednu Whisky – colu?” Dok su razgovarali pojavila se i njena prijateljica “Bok, ja sam Maja”, rekla je i pružila ruku. “Ja sam Christian, imate li što protiv da nam se pridružite za stolom?”, djevojke nije trebalo dva put nagovarati.

Brzo su se zapričali i vrijeme je prolazilo. Pića su se točila, a kočnice su popuštale. Kako se večer odužila Maja je prva odlučila ‘probiti led’. “Vidim da si imao naporan dan, želiš li da te opustim?” pitala je Gerharda. “To bi mi dobro došlo, mislim da je vrijeme da krenemo”, promrmljao je, uzeo Maju pod ruku, podmirio račun i zaputio se prema izlazu.

Pernar svijet bankara i običnog čovjeka uspoređuje vještom upotrebom kontrasta. Dok se bankari druže s Hrvaticama vještog jezika i podatnih vulvi, običan Hrvat živi s mrkim zanovijetalom. Muškarac daje sve od sebe da zaradi za obitelj, a kada zbog pohlepnih bankara izgubi posao, žena na njega reži i zamjera mu lijenost:

“Zašto si uzeo kredit”, žena je vikala na muža – “Kako sam drugačije mogao posijati pšenicu?” on ju je upitao. “Trebao si štedjeti” vikala je žena. “Ali kako ću štedjeti kad nemam od čega, da bi imao što za staviti u džep – prvo moram uzeti kredit”, branio se muž.

“Osim toga, znaš i sama da je uvjet za dobivanje poticaja od države bio ulazak u porezni sustav. Da bi dobio poticaje na kraju žetve, morao sam cijelu godinu plaćati doprinose. Od kuda sam to mogao kada novac od prodaje pšenice dolazi tek krajem godine. Zaboravila si troškove mehanizacije, goriva, repromaterijala, mjesečne režije i sve ostale rashode koje imamo. A i cijena pšenice je nikakva. Sa onim što dobijemo nećemo moći vratiti ni glavnicu kredita, a kamo li kamate.”

“Nije me briga za tvoje isprike, kako drugi mogu, a ti ne možeš?” upitala ga je.

Ali taj nije jedini:

“Svinjo jedna neodgovorna” vikala je žena, “kako si mogao ostati bez posla i sve nas ostaviti na cjedilu”.

“Nisam ja kriv što je propala firma”, branio se muž.

“Što nisi pronašao drugi posao?!” i dalje je vikala.

“Kako da ga pronađem, znaš i sama da je radi kreditne krize propao cijeli građevinski sektor. 80.000 ljudi je ostalo bez posla. Mnoge moje kolege su u istoj situaciji. Prestalo se s gradnjom, a i oni koji su izgradili stanove nemaju ih više kome prodati”, branio se muž.

“To nije moj problem”, kratko je odgovorila žena.

Ipak, lake i teške Hrvatice imaju i nešto zajedničko: priglupe su. Bez obzira koji dijalog između muškaraca i žena čitali, žena je uvijek tupa. Muškarac joj polagano, svetačkom strpljivošću, objašnjava zamršene detalje financijskog sustava. Spoznaja da je nešto shvatila u ženi izazove ekstazu, ali zanos joj splasne već minutu kasnije kada zapne na jednostavnoj ideji:

Ivan je nastavio: “Da bi jedan subjekt ostvario prihod, drugi nužno mora imati rashod tj. trošak.”

“Nije mi baš jasno”, odmah ga je prekinula Natalija.

“Pokušaj to ovako zamisliti”, nastavio je Ivan “postavi se u situaciju da imaš mobitel koji želiš prodati i da za njega tražiš 500 kn. Ti ga stavljaš u oglasnik i uspijevaš pronaći kupca. Nalaziš s njim i on vadi 500 kn iz džepa, potom novac i roba zamjenjuju ruke. Ti sada imaš 500 kn, a on tvoj mobitel. Shvaćaš li sada da bi ti mogla imati prihod, tj. dobiti 500 kn, da je on nužno morao imati rashod, tj. dati ti tih istih 500 kn?”

“Sad je već jasnije”, zadovoljno je rekla Natalija.

“Dakle, trošak robe je zapravo iznos koji si ti tražila za svoj mobitel, a na koju je on pristao”, rekao je Ivan, te dodao “Sukladno tome, zbroj svih prihoda u zajednici jednak je zbroju svih rashoda.”
“Opet sam se izgubila”, rekla je Natalija.

“Nije problem, imamo vremena”, smireno je odvratio Ivan.

Čak i kada žena ima mozga, kao Renata u 11. poglavlju, ona svoje znanje pokazuje čitanjem iz knjige.

Ako želite biti dobronamjerni prema Pernaru, možete reći da on samo piše o seksističkim likovima kao autor i koristi stereotipe kao put prema Višem Cilju. Ovaj odlomak, koji nema veze s bilo čime ispred i nakon njega, dokazuje suprotno – da autor ima problema sa ženskim rodom:

Za to vrijeme, u centru grada, našle su se Maja i njena prijateljica Tamara.

“Kak ti je bilo s Christianom?”, pitala ju je Maja.

“On je tak fajn, galantan tip”, rekla je Tamara i nasmijala se od uha do uha.

“Jao, vidim da imaš nove Paciotti cipele, koliko si dala za njih?”, upitala ju je Maja.

“Dva puta”, prasnula je u smijeh Tamara.

“Kao da sam znala”, rekla je Maja i dodala “zašto si uzela tako visoke pete?”

“Ako želiš živjeti na visokoj nozi, moraš imati visoke pete”, rekla je i pozvala ju na kavicu u Lemon.

Srećom, u knjizi ima i nešto ekonomskih ideja. Ova rečenica je čisto savršenstvo:

dobro znaš da je dužnička doktrina nešto što se ne smije dirati, nešto kao dogma – o tome nema rasprave.

Ako bi je htjeli napisati kako treba, dovoljno bi bilo reći “Dobro znaš da o dužničkoj doktrini nema rasprave”. Kada za nešto kažemo da je “dogma”, da se “ne smije dirati” ili “o tome nema rasprave”, jednu stvar govorimo na tri načina.

Knjiga je prepuna takvih odlomaka (kada jedan od likova kaže “Ipak se kreće”, autor mora dodati da je autor tog citata Galileo) pa zaključujem da Ivan Pernar svoju publiku smatra moronima koji ne mogu razumijeti jednostavnu misao – kao kad ispričate vic, a dok se sugovornik kida od smijeha objašnjavate što je tu smiješno. Netko skloniji autoru mogao bi reći da tako naglašava pompoznost bankara, no već nakon prvih par stranica svjesni smo da Pernar o svemu piše na dva načina: pompozno i ubitačno pompozno.

Uz objašnjavanje kako svijet funkcionira, naš budući nobelovac bavi se i filozofskim temama. On nam otkriva i da je najvažnija stvar u životu – novac. S tugom zaključuje da se o novcu u školama uopće ne govori. Ali što se u školi može uopće naučiti? Čiste bedastoće:

Djeci se tamo ispire mozak, uči ih se glupostima – koliko ima resica u tankom crijevu, kako izgleda živčani sustav beskralježnjaka i hrpi drugih nebitnih stvari.

Pri kraju knjige počinje se otkrivati prava svrha knjige. Ona nije čitatelja poučiti “kako je nastao novac”, već “zašto glasati za Savez za promjene”.

“Vrlo je jednostavno, u Hrvatskoj postoji samo jedna stranka koja se primarno bavi pitanjem regulacije novca i njeno ime je Savez za promjene, odi na njihov web – tamo ti sve piše”, odgovorio mu je.

Nije prošlo puno vremena i Alan je došao u kontakt sa članovima Saveza za promjene, uskoro je imao priliku sudjelovati na jednom njihovom sastanku.

“Kako se vi politički svrstavate”, upitao ih je.

“Mi vjerujemo u slobodu i kao stranka nemamo ideološko opredjeljenje. Na osobnoj razini se prilično razlikujemo, ima nas i lijevih i desnih, međutim umjesto da se borimo jedni protiv drugih, odlučili smo se svi zajedno boriti protiv sustava koji nas drži u ekonomskom ropstvu”, odgovorio mu je Dušan.

“Hoćeš reći da izbjegavate omiljene teme za dnevno-političke rasprave?”, opet ga je upitao.

“Da, zato jer smatramo da je besmisleno prepirati se oko imena ulica, križeva u javnim ustanovama, zamrzavanja jajnih stanica, 2. svjetskog rata, nogometnih navijača, prava homoseksualnih parova i mnogih drugih tema koje forsiraju masovni mediji. Oni ne pokreću rasprave o tim temama zato jer im je do njih stalo već samo zato da bi skrenuli pozornost ljudi od mnogo važnijih stvari.

Dakle, miješanje Crkve u obrazovanje, umjetna oplodnja i diskriminacija homoseksualnih parova su čiste tričarije. Naravno, iz perspektive heteroseksualnih muškaraca koji više nisu u školi i ne razmišljaju o zasnivanju obitelji. Žene su tu ionako samo za parole i dekoraciju:

Na prvim izborima na kojima sam mogla glasati, glasala sam za SDP, Zeleni su mi isto bili simpatični, ali danas znam da postoji samo jedna stranka koja želi riješiti problem cjelokupnog sustava koji je izokrenut. Ta stranka zove se Savez za promjene, uz narod, vi ste jedina stvarna opozicija u ovoj državi”, zaključila je Maja.

Dobre poente Ivana Pernara stale bi na dvije-tri stranice, ali to nije dovoljno za cijelu knjigu. Zato “Kako je nastao novac” ne treba gledati kao na djelo koje će jednostavnim jezikom razotkriti istinu o nastanku novca. Radi se o intelektualno mucavoj i nesuvislo sročenoj paraboli o bankarima i ljudima.

53 komentara

  1. Martina 24.05.2012.
    • Slaven Hrvatin 24.05.2012.
  2. andrej 24.05.2012.
    • Slaven Hrvatin 24.05.2012.
  3. martina 25.05.2012.
  4. Slaven Hrvatin 25.05.2012.
  5. martina 25.05.2012.
  6. Anonym 28.05.2012.
    • Slaven Hrvatin 28.05.2012.
      • Danijel 28.05.2012.
        • komentator u gostima 07.07.2013.
  7. Anonym 28.05.2012.
  8. vilibor 28.05.2012.
  9. Dalibor 28.05.2012.
  10. Vedran 28.05.2012.
  11. bevaznotko 28.05.2012.
  12. čitatelj 28.05.2012.
  13. Slaven Hrvatin 28.05.2012.
  14. Danijel Rožić 28.05.2012.
  15. borna 28.05.2012.
  16. andvuk 28.05.2012.
  17. Mamlaz 29.05.2012.
    • Slaven Hrvatin 29.05.2012.
  18. Dalibor 30.05.2012.
    • Slaven Hrvatin 30.05.2012.
      • čitatelj 30.05.2012.
  19. Dalibor 31.05.2012.
  20. Igor Dusanovic 31.05.2012.
  21. Dalibor 31.05.2012.
  22. sikert 14.07.2012.
    • Slaven Hrvatin 14.07.2012.
  23. crna mamba 26.07.2012.
  24. Ivka 01.08.2012.
    • Slaven Hrvatin 01.08.2012.
  25. Lourdes 16.06.2013.
    • Slaven Hrvatin 16.06.2013.
      • DIvan 22.04.2014.
  26. komentator u gostima 07.07.2013.
  27. bez pameti 19.07.2013.
  28. Ivan 22.04.2014.
    • Slaven Hrvatin 22.04.2014.
      • Ivan 30.05.2014.
  29. miki 04.09.2014.
  30. Ano 28.11.2014.
    • Slaven Hrvatin 01.12.2014.
      • Zvonko 02.12.2014.
    • Zvonko 02.12.2014.
      • Slaven Hrvatin 02.12.2014.
  31. Zvonko 02.12.2014.
    • Marinko 06.01.2015.
      • Slaven Hrvatin 07.01.2015.
  32. Michael Shaskevich 08.01.2015.