Vrag je donio Å¡alu

Kako je nastao novac i kako je nestala pamet

Ivan Pernar, profesionalni prosvjednik koji u svakom javnom nastupu nastoji zavrÅ¡iti u marici, napisao je knjiguKako je nastao novac“. Å ačicu poenti o odnosu bankarskog sustava i politike Pernar je upakirao u trapavu srednjoÅ¡kolsku prozu. Upravo zbog tog slučajno komičnog stila vrijedi pročitati njegovo kapitalno djelo.

dolari

foto: jollyUK

Knjiga počinje obećavajuće: bajkom o trampi. Evo kako to ide. Jednom davno svaki član zajednice nešto je proizvodio. Ratar je uzgajao povrće, koje je dao kovaču u zamjenu za alate. Kovač je povrće dao rudaru u zamjenu za sirovine i sve je to bilo složeno i nespretno jer ponekad drugima nije trebalo ono što ste proizvodili pa ste gladovali. Na kraju se pojavio zli bankar, izmislio novac i nekoliko stotina tisuća godina kasnije još uvijek patimo.

Ova priča je zanimljiva i poučna pa je Å¡teta Å¡to je mit. Antropolog David Graeber u svojoj knjizi “Debt: the First 5000 Years” objaÅ¡njava kako drevna druÅ¡tva uopće nisu tako funkcionirala. Umjesto ovakve mučne razmjene, svi resursi plemena stavljali su se u isto skladiÅ¡te iz kojeg su svi dobijali prema potrebi. Koliko kome treba odlučivale su – žene. Nije čudo da nam je sadaÅ¡nji sustav toliko vampirski.

Vratimo se Pernaru. Nakon Å¡to dovrÅ¡i bajku o trampi, jedan od likova knjige, bankar Gerhard Hornbacher, budi se iz sna. On je tu bajku, naime, sanjao. Do njega spava kolega bankar, ali nisu gay! Noć prije, kaže nam Pernar, “alkohol je tekao u potocima, a usput su potroÅ¡ili i dvije kurve”. Za razliku od Hornbachera, Christian Monti budi se uz puno prizemnije misli i kaže: “Njihove žene su jeftine, a mi imamo mnogo novaca”. Kolega mu uzvraća: “Jesi primijetio da kurve traže puno manje od onih koje se navodno ne prodaju za novac?”

Već tu možemo vidjeti nit koja će se provlačiti kroz cijelu knjigu: primitivni seksizam autora. Nekoliko stranica kasnije saznajemo kakve su hrvatske djevojke: lake i spremne za akciju.

“Å to će popiti mlada dama?” upitao je. Djevojka se zacrvenila i rekla: “ÄŒekam prijateljicu, ali ako već inzistirate, može jednu Whisky – colu?” Dok su razgovarali pojavila se i njena prijateljica “Bok, ja sam Maja”, rekla je i pružila ruku. “Ja sam Christian, imate li Å¡to protiv da nam se pridružite za stolom?”, djevojke nije trebalo dva put nagovarati.

Brzo su se zapričali i vrijeme je prolazilo. Pića su se točila, a kočnice su popuÅ¡tale. Kako se večer odužila Maja je prva odlučila ‘probiti led’. “Vidim da si imao naporan dan, želiÅ¡ li da te opustim?” pitala je Gerharda. “To bi mi dobro doÅ¡lo, mislim da je vrijeme da krenemo”, promrmljao je, uzeo Maju pod ruku, podmirio račun i zaputio se prema izlazu.

Pernar svijet bankara i običnog čovjeka uspoređuje vještom upotrebom kontrasta. Dok se bankari druže s Hrvaticama vještog jezika i podatnih vulvi, običan Hrvat živi s mrkim zanovijetalom. Muškarac daje sve od sebe da zaradi za obitelj, a kada zbog pohlepnih bankara izgubi posao, žena na njega reži i zamjera mu lijenost:

“ZaÅ¡to si uzeo kredit”, žena je vikala na muža – “Kako sam drugačije mogao posijati pÅ¡enicu?” on ju je upitao. “Trebao si Å¡tedjeti” vikala je žena. “Ali kako ću Å¡tedjeti kad nemam od čega, da bi imao Å¡to za staviti u džep – prvo moram uzeti kredit”, branio se muž.

“Osim toga, znaÅ¡ i sama da je uvjet za dobivanje poticaja od države bio ulazak u porezni sustav. Da bi dobio poticaje na kraju žetve, morao sam cijelu godinu plaćati doprinose. Od kuda sam to mogao kada novac od prodaje pÅ¡enice dolazi tek krajem godine. Zaboravila si troÅ¡kove mehanizacije, goriva, repromaterijala, mjesečne režije i sve ostale rashode koje imamo. A i cijena pÅ¡enice je nikakva. Sa onim Å¡to dobijemo nećemo moći vratiti ni glavnicu kredita, a kamo li kamate.”

“Nije me briga za tvoje isprike, kako drugi mogu, a ti ne možeÅ¡?” upitala ga je.

Ali taj nije jedini:

“Svinjo jedna neodgovorna” vikala je žena, “kako si mogao ostati bez posla i sve nas ostaviti na cjedilu”.

“Nisam ja kriv Å¡to je propala firma”, branio se muž.

“Å to nisi pronaÅ¡ao drugi posao?!” i dalje je vikala.

“Kako da ga pronaÄ‘em, znaÅ¡ i sama da je radi kreditne krize propao cijeli graÄ‘evinski sektor. 80.000 ljudi je ostalo bez posla. Mnoge moje kolege su u istoj situaciji. Prestalo se s gradnjom, a i oni koji su izgradili stanove nemaju ih viÅ¡e kome prodati”, branio se muž.

“To nije moj problem”, kratko je odgovorila žena.

Ipak, lake i teške Hrvatice imaju i nešto zajedničko: priglupe su. Bez obzira koji dijalog između muškaraca i žena čitali, žena je uvijek tupa. Muškarac joj polagano, svetačkom strpljivošću, objašnjava zamršene detalje financijskog sustava. Spoznaja da je nešto shvatila u ženi izazove ekstazu, ali zanos joj splasne već minutu kasnije kada zapne na jednostavnoj ideji:

Ivan je nastavio: “Da bi jedan subjekt ostvario prihod, drugi nužno mora imati rashod tj. troÅ¡ak.”

“Nije mi baÅ¡ jasno”, odmah ga je prekinula Natalija.

“PokuÅ¡aj to ovako zamisliti”, nastavio je Ivan “postavi se u situaciju da imaÅ¡ mobitel koji želiÅ¡ prodati i da za njega tražiÅ¡ 500 kn. Ti ga stavljaÅ¡ u oglasnik i uspijevaÅ¡ pronaći kupca. NalaziÅ¡ s njim i on vadi 500 kn iz džepa, potom novac i roba zamjenjuju ruke. Ti sada imaÅ¡ 500 kn, a on tvoj mobitel. ShvaćaÅ¡ li sada da bi ti mogla imati prihod, tj. dobiti 500 kn, da je on nužno morao imati rashod, tj. dati ti tih istih 500 kn?”

“Sad je već jasnije”, zadovoljno je rekla Natalija.

“Dakle, troÅ¡ak robe je zapravo iznos koji si ti tražila za svoj mobitel, a na koju je on pristao”, rekao je Ivan, te dodao “Sukladno tome, zbroj svih prihoda u zajednici jednak je zbroju svih rashoda.”
“Opet sam se izgubila”, rekla je Natalija.

“Nije problem, imamo vremena”, smireno je odvratio Ivan.

Čak i kada žena ima mozga, kao Renata u 11. poglavlju, ona svoje znanje pokazuje čitanjem iz knjige.

Ako želite biti dobronamjerni prema Pernaru, možete reći da on samo piÅ¡e o seksističkim likovima kao autor i koristi stereotipe kao put prema ViÅ¡em Cilju. Ovaj odlomak, koji nema veze s bilo čime ispred i nakon njega, dokazuje suprotno – da autor ima problema sa ženskim rodom:

Za to vrijeme, u centru grada, našle su se Maja i njena prijateljica Tamara.

“Kak ti je bilo s Christianom?”, pitala ju je Maja.

“On je tak fajn, galantan tip”, rekla je Tamara i nasmijala se od uha do uha.

“Jao, vidim da imaÅ¡ nove Paciotti cipele, koliko si dala za njih?”, upitala ju je Maja.

“Dva puta”, prasnula je u smijeh Tamara.

“Kao da sam znala”, rekla je Maja i dodala “zaÅ¡to si uzela tako visoke pete?”

“Ako želiÅ¡ živjeti na visokoj nozi, moraÅ¡ imati visoke pete”, rekla je i pozvala ju na kavicu u Lemon.

Srećom, u knjizi ima i nešto ekonomskih ideja. Ova rečenica je čisto savršenstvo:

dobro znaš da je dužnička doktrina nešto što se ne smije dirati, nešto kao dogma – o tome nema rasprave.

Ako bi je htjeli napisati kako treba, dovoljno bi bilo reći “Dobro znaÅ¡ da o dužničkoj doktrini nema rasprave”. Kada za neÅ¡to kažemo da je “dogma”, da se “ne smije dirati” ili “o tome nema rasprave”, jednu stvar govorimo na tri načina.

Knjiga je prepuna takvih odlomaka (kada jedan od likova kaže “Ipak se kreće”, autor mora dodati da je autor tog citata Galileo) pa zaključujem da Ivan Pernar svoju publiku smatra moronima koji ne mogu razumijeti jednostavnu misao – kao kad ispričate vic, a dok se sugovornik kida od smijeha objaÅ¡njavate Å¡to je tu smijeÅ¡no. Netko skloniji autoru mogao bi reći da tako naglaÅ¡ava pompoznost bankara, no već nakon prvih par stranica svjesni smo da Pernar o svemu piÅ¡e na dva načina: pompozno i ubitačno pompozno.

Uz objaÅ¡njavanje kako svijet funkcionira, naÅ¡ budući nobelovac bavi se i filozofskim temama. On nam otkriva i da je najvažnija stvar u životu – novac. S tugom zaključuje da se o novcu u Å¡kolama uopće ne govori. Ali Å¡to se u Å¡koli može uopće naučiti? ÄŒiste bedastoće:

Djeci se tamo ispire mozak, uči ih se glupostima – koliko ima resica u tankom crijevu, kako izgleda živčani sustav beskralježnjaka i hrpi drugih nebitnih stvari.

Pri kraju knjige počinje se otkrivati prava svrha knjige. Ona nije čitatelja poučiti “kako je nastao novac”, već “zaÅ¡to glasati za Savez za promjene”.

“Vrlo je jednostavno, u Hrvatskoj postoji samo jedna stranka koja se primarno bavi pitanjem regulacije novca i njeno ime je Savez za promjene, odi na njihov web – tamo ti sve piÅ¡e”, odgovorio mu je.

Nije prošlo puno vremena i Alan je došao u kontakt sa članovima Saveza za promjene, uskoro je imao priliku sudjelovati na jednom njihovom sastanku.

“Kako se vi politički svrstavate”, upitao ih je.

“Mi vjerujemo u slobodu i kao stranka nemamo ideoloÅ¡ko opredjeljenje. Na osobnoj razini se prilično razlikujemo, ima nas i lijevih i desnih, meÄ‘utim umjesto da se borimo jedni protiv drugih, odlučili smo se svi zajedno boriti protiv sustava koji nas drži u ekonomskom ropstvu”, odgovorio mu je DuÅ¡an.

“HoćeÅ¡ reći da izbjegavate omiljene teme za dnevno-političke rasprave?”, opet ga je upitao.

“Da, zato jer smatramo da je besmisleno prepirati se oko imena ulica, križeva u javnim ustanovama, zamrzavanja jajnih stanica, 2. svjetskog rata, nogometnih navijača, prava homoseksualnih parova i mnogih drugih tema koje forsiraju masovni mediji. Oni ne pokreću rasprave o tim temama zato jer im je do njih stalo već samo zato da bi skrenuli pozornost ljudi od mnogo važnijih stvari.

Dakle, miješanje Crkve u obrazovanje, umjetna oplodnja i diskriminacija homoseksualnih parova su čiste tričarije. Naravno, iz perspektive heteroseksualnih muškaraca koji više nisu u školi i ne razmišljaju o zasnivanju obitelji. Žene su tu ionako samo za parole i dekoraciju:

Na prvim izborima na kojima sam mogla glasati, glasala sam za SDP, Zeleni su mi isto bili simpatični, ali danas znam da postoji samo jedna stranka koja želi rijeÅ¡iti problem cjelokupnog sustava koji je izokrenut. Ta stranka zove se Savez za promjene, uz narod, vi ste jedina stvarna opozicija u ovoj državi”, zaključila je Maja.

Dobre poente Ivana Pernara stale bi na dvije-tri stranice, ali to nije dovoljno za cijelu knjigu. Zato “Kako je nastao novac” ne treba gledati kao na djelo koje će jednostavnim jezikom razotkriti istinu o nastanku novca. Radi se o intelektualno mucavoj i nesuvislo sročenoj paraboli o bankarima i ljudima.

Previous

Psihologija oko nas 10

Next

Matura znači zrelost

53 Comments

  1. Martina

    “Koliko kome treba odlučivale su – žene. Nije čudo da nam je sadaÅ¡nji sustav toliko vampirski.”
    Å to si ti to točno time mislio? Da li je sustav vampirski jer uglavnom muÅ¡karci odlučuju. Da li oni odlučuju tako jer su im žene prije odreÄ‘ivale ili zato kaj su seronje po svojstvu? 😉 (neki su seronje, ne svi, sigurno ne pederi ;-DD)

    I svaka čast kaj si odvojio vrijeme i pročitao knjigu. To je bilo hrabro! A dobro to ti je i posao u neku ruku, pa “Å¡to te ne ubije, ojača te”.
    Bar tak vele. Iako meni to nikad nije sjelo. Nitko ne govori o traumama. 😉

    • Slaven Hrvatin

      Svojevremeno sam proučavao onu šačicu društava koja furaju matrijarhat i antropolozi su tvrdili da žive skladno. Iako ne smatram da su žene suštinski bolje od muškaraca, ta pra-društva djeluju zdravije. Teško je reći kako bi bilo kada bi živjeli u pravednijem uređenju pa možemo samo nagađati.

      Po pitanju “Å¡to te ne ubije…” uvijek mi se činilo da je prikladnije reći “Å¡to te ne ubije, duboko te istraumatizira”. 🙂

  2. andrej

    totalno me iznenadio preokretom na kraju 🙂

    • Slaven Hrvatin

      Preokret kakvog nema ni u “Å estom čulu”. 🙂

  3. martina

    🙂
    Ali nisi nam se povjerio. Postoji li trauma?
    Jednom sam potrošila nekoliko popodneva da bi pročitala tako površnu, plitku, besmislenu knjigu o nekoj ženi .koja napušta obitelj jer joj muž ima malog.
    Cijelo vrijeme sam čitajući i nevjerujući da to čitam očekivala da ću doći do tog super dijela zbog kojeg je.i bila preporučena. Ali tog dijela nije bilo i osjećala sam se preveslano jer sam potrošila vrijeme na gluposti. Stvarno sam bila jako ljuta!

  4. Slaven Hrvatin

    TreÅ¡ literatura uvijek opuÅ¡ta. 🙂 Å to se tiče traumatičnih knjiga, ljudi se zgražaju da mi je to “Sto godina samoće”, klasik svih klasika.

    Stvar je u tome da na početku knjige imamo jednog od likova pred streljačkim vodom. Nekoliko stotina stranica kasnije saznajemo što se dogodilo i za mene je knjiga tu gotova.

    Problem je u tome Å¡to se ona nastavlja joÅ¡ nekoliko stotina stranica, od kojih sam izdržao desetak. U tom trenutku potomci glavnih likova s početka knjige počinju dobijati imena prema svojim precima. JoÅ¡ gore je Å¡to se zovu u stilu “Aurelio Lorenzo”, Lorenzo Aurelio”, “Pedro Lorenzo” i treba se maksimalno koncentrirati. Zato sam odustao od knjige.

    Eto, može se reći puno loÅ¡ih stvari o Pernaru, ali njegovu knjigu sam ipak proÅ¡ao do kraja. 😀

  5. martina

    😀

  6. Molim vas da pročitate i ovu knjigu, ako ste već imali vremena za pernarovu http://www.scribd.com/doc/89402033/Financijski-Sustav-i-Novac

    • Slaven Hrvatin

      Razumijevanje financijskog sustava mi je slaba točka (novac i financije me nikad nisu zanimali) pa se u svom osvrtu nisam bavio ekonomskim idejama u knjizi.

      Pernara sam čitao samo zato jer sam znao da bilo što iz njegovog pera mora biti urnebesno.

      • Danijel

        Znači nemate pojma o financijama i o tijeku novca jer Vas ne zanima, nikad nije, niti će Vas ikada zanimati, ali 100% znate da je Pernar glup i nema pojma o čemu govori?

        Gopodine, idite u pizdu materinu i Vi i Vaše bully tehnike.

        “Mind is like a parachute, it doesn`t wotk if it is not opened.”

        • komentator u gostima

          Točno to, Slaven Hrvatin je klasični bully.

  7. Pa bit svega su ekonomske ideje koje on iznosi, neotplativost kamate u isključivo kreditnom sustavu i uloga središnje banke kao mjenjačnice, te kamo to vodi. Ako čovjek to ne shvati, ne može shvatiti niti zašto bi trebalo glasati za Savez za promjene. Iznenadili ste me svojim osvrtom jer se uopće niste bavili središnjom temom cijele knjige, već ste analizirali periferne stvari, odnosno radnju koja tu postoji samo zato da bi usmjerila ljude na centralni problem i zadržala njihov fokus.

  8. vilibor

    Ivan Pernar drugim riječima – tip je totalni debil, uopće se nije bavio samim sadržajem knjige već žutilom koje je ubačeno zato da ljudima objasni problem, kakav lik…
    11 minutes ago · Like

    😆

  9. Dalibor

    Poštovani ,

    već dugo nisam pročitao nešto tako besmisleno, izvučeno izvan konteksta za vlastitu zabavu i ignorantno.

    Na spomenutu problematiku novca postoji odreÄ‘eni materijal meÄ‘utim taj materijal je u pravilu teÅ¡ko iščitati jer nisu svi ljudi ekonomisti ili pak imaju problema sa matematičkim računom. Nedostajalo je ovakvo djelo koje bi na ljudima pristupačan način, uključujući i privlačenje čitateljstva niskim strastima (kojih u naÅ¡em narodu ne nedostaje) pojasnilo jednu problematiku od koje zavise životi. Vidite – čak ste ga i vi pročitali.

    Pernar nije pisao tekst sa matematičkim dokazima, bez “proze”, samo zato Å¡to takav tekst već postoji.

    Očito vam komunikologija, kao niti osnovna objektivnost i čista ljudska pristojnost nisu jača strana. Iz konteksta ste umjesto bitnoga izvukli samo one dijelove koji su upravo zbog privlačenja čitateljstva tamo i ubačeni. Da li biste na isti način ismijali i remek dijelo “Ishmael” Daniela Quinn-aa koje je pisano u sličnom stilu (bez seksa, ili druga slična filozofska i ina dijela?

    Prijedlog – ili izučite objekt proučavanja u cijelosti ili se ostavite komentiranja.

  10. Vedran

    Bravo autoru clanka!
    Knjigu o ekonomiji od preko 90 stranica, koja ima i 3-4 stranice ne-ekonomskih stvari, autor je obradio tako da se skoncentirao iskljucivo na tih par stranica koje ne govore o ekonomiji. Jedva cekam vas sljedeci clanak, mogli bi obraditi neku knjigu o nuklearnoj fizici a cijeli clanak napisati o tome kakvu sliku knjiga ima na naslovnici – i niti se dotaknuti onoga sto pise u samoj knjizi. No kako sam autor clanka kaze u komentarima, “razumijevanje financijskog sustava mi je slaba tocka”, to valjda sve govori o njegovom shvacanju teme (ali ga ne sprecava da pise clanke o tome).
    Samog Pernara mozete voliti ili ne, ali mislim da mu nitko ne moze reci da je seksista. Primjeri koje autor clanka navodi su i vise nego banalni – znaci Pernar je seksist zato jer su prostitutke koje se spominju zenske? Pa sta bi drugo trebale biti? Cak i Renata, lik iz knjige, koja cijelo svoje drustvo uci o ekonomiji i je prikazana kao izuzetno bistra osoba – za autora clanka i to je seksisticki, zato jer u jednom trenutku citira iz knjige?
    Jos jednom bravo, jedva cekam vas sljedeci clanak kada budem htio citati gluposti na neku temu.
    Jedino mi zao ljudi koji tema monetarne politike zanima i koji bi nesto mogli nauciti iz knjige, a koji su prvo procitali ove baljezgarije pa ce ih to odbiti od knjige koja je u biti dobra i u kojoj je monetarna politika dobro predstavljena i objasnjena.

  11. bevaznotko

    “Razumijevanje financijskog sustava mi je slaba točka” touché 😀

  12. čitatelj

    kritika je besmislena. Ideja autora nije ni bila stvoriti remek djelo što se tiče umjetničke vrijednosti nego kroz razumljivi dijalog dati kritiku postojećeg financijskog sustava i ponuditi racionalna riješenja. Knjiga na vrlo razumljiv način objašnjava zbivanja u svijetu, a posebice u RH kad upozorava na problem HNB-a, tečaja, javnog duga itd.

  13. Slaven Hrvatin

    Konačno odgovori kakve sam očekivao. Mada ste zakasnili nekoliko dana – dobrodoÅ¡li! 🙂

  14. Danijel Rožić

    ovo se odnosi na gospona koji je prokomentirao ovu knjigu:
    ako si već miogao toliko izkritizirati njega i njegovu knjigu
    i popljuvati je do krajnjih granica, reci mi onda jesi li toliko pametan i mudar da ponudiš riješenje koje bi dovelo do dizanja hrvatske iz krize i iz duznickog ropstva? naravno da nisi , ovdje si samo zato, jer mislis da je tvoje mišljenje daleko važno, ali zapravo nije. ja sam pročitao knjigu, i nisam u nijednom trenutku pomislio, kako bi bilo dobro glasati za SP, vec kako je jedan mladi covjek napisao knjigu koja je meni pojednostavila sve te stvari za koje sam se uvijek pitao kako funkcioniraju,ali mi niko nije mogao dati odgovora, ni u školi , ni na faksu, nigdje.ono što nazivaš srednjoškolskim, primjeri u knjizi su takvi baš zato da bi je mogli razumjeti mladi, i stari.stoga , prestani pisati nebuloze i malo razmisli o tome.

  15. borna

    kako plitko, ko opce cita ovakve debilne clanke? decko tebi je mozak zatrovan do krajnjih granica, procital si knjigu di ti sve pise, procital si knjigu di pisu uzroci, a ne posljedice o kojima pisu jedino mediji i budale poput tebe! DA PONOVIM, TVOJ MOZAK JE ZATROVAN DO JAJA! Ko je tebi dal da pises neke o psihologiji????? ekipa saveza za promijene se sastoji od tisuce mladih ljudi zeljnih promjena, povezanih prijateljstvom i ljubavlju, I TO JE SVE KAJ MI IMAMO, a ne hodamo u odijelima i blindirane aute takoder ne vozimo, pa mozda zato za tebe nismo dobri politicari!!!! ti ocito nikad nisi imal prijatelje, a nit ces ih imati piskaralo jedno jadno zatrovano, bez imalo pojma o onome kaj se dogada u svijetu!

  16. andvuk

    Dečki, vi biste zbilja trebali jako poraditi na odnosima s javnošću ako želite iÅ¡ta postići… Pernar je svojom knjigom uspio uvrijediti polovicu biračkog tijela, a to isto radite i vi kad smatrate da je sasvim ok ilustrirati poente prikazujući žene kao priglupe tlačiteljice ili pohlepne kurve. Btw. upravo ono o čemu je Slaven i pisao.

  17. Mamlaz

    A Å¡to se nakupi komentatora u kratkom vremenu… 👿

    Ne mogu a ne zapitati: Who The Fuck Is autor knjge?

    • Slaven Hrvatin

      Kloni se pitanja na koja ne želiÅ¡ saznati odgovor. 🙂

  18. Dalibor

    @andvuk

    Možda ste i u pravu, ali to ne negira površnost komentara g. Hrvatina. Naprosto sam konsterniran da netko može imati takav senzacionalistički pristup bez primjese objektivnosti ili profesionalnosti.

    SP svakako mora poraditi na nekim konkretnim pojedinačnim istupima, to uopće nije za zanijekati, ali SP je prije svega pokret a tek onda stranka i djelomična agresija je odgovor na ono što se dobije s druge strane. No, to nije opravdanje.

    Å to se tiče vrijeÄ‘anja biračkog tijela, osobno smatram, a znam i da gospoÄ‘a Rudan čiji je g. Hrvatin glasnogovornik, isto napada puno žešće. Tako da, NE – g. Hrvatin nije o tome pisao. A Å¡to se tiče prikaza dotičnih žena u knjizi – ako vam je već toliko to zapelo za oko, treba konstatirati da je većina ženskih likova u knjizi vrlo pametno, ono na Å¡to se kritički komentari odnose je prikaz tzv. “sponzoruÅ¡a” kojih ima u gotovo svakoj kulturi i koje zapravo izrazite feministkinje ne podnose u puno većoj mjeri nego muÅ¡karci. Stoga je prikaz likova u knjizi zapravo vrlo odmjeren i korektan i čak pridonosi dokazivanju odreÄ‘enih poanti. I muÅ¡ki i ženski likovi se uvijek prema tumaču odnose sa dozom onoga “ha?” u glasu, Å¡to vam smeta, a to Å¡to je tumač uvijek isključivo muÅ¡ki lik (osim u slučaju Renate koja čita) je zato Å¡to je riječ o istinitim dogaÄ‘ajima. Dakle da je Pernar malo izmijenio dogaÄ‘aje da ne odgovaraju stvarnima bili biste zadovoljniji. Grijeh je njegov valjda zato Å¡to je bio – preiskren….

    Ako je g. Hrvatin netko tko se bavi književnošću onda bi to trebao prepoznati, čak i ako u potpunosti ignorira sve bitne poante u kjizi. A kako je već netko ranije naveo – kome se ne sviÄ‘a pristup može pročitati drugu knjigu sa matematičkim dokazima, ako smatrate da u ovoj knjizi nema dovoljno “dobrih poenti”.

    Pernar poziva u SP zato jer alternative (trenutno) nema. Ne niječem, joÅ¡ uvijek, da postoji to zrno mogućnosti da g. Pernar ima prikrivene motive, ali koliko sam do sada iz osobnog ophoÄ‘enja s njim uspio shvatiti – definitivno nije tako, a sada već i ima tim dobrih ljudi iza sebe koji i da to jest tako – ne mogu dopustiti da se iz toga izrodi neÅ¡to loÅ¡e. Inače osobno sam ga savjetovao da ne uvrÅ¡tava “programske” navode u knjigu, ali knjiga ipak viÅ¡e spada u kategoriju “glasilo” nego “književnost” pa je to i razumljivo.

    Navod da je uvodni dio knjige mit je u potpunosti neistinit. U nekim sustavima u davnoj prošlosti i za vrijeme Rimskog carstva u Egiptu (djelomično) stvari su funkcionirale onako kako ste naveli ali to je samo jedan mali dio cijele priče. Kako ste uspjeli iz manjine izvući zaključak za cijelu povijest ljudskog roda?

    Krajnji navod da se trivijaliziraju važna pitanja je takoÄ‘er besramno izvučen iz konteksta. Isti navod u knjizi je samo odgovor na pitanje koje je postavljeno. A zaista, uputite u tisak bilo kakav tekst o senzacionalističkim, bitnim ili nebitnim, pitanjima o kojima se ionako neće nikada postići cenzus jer narod nema pravo glasa a Vlada RH će teÅ¡ko izraziti želju za promjenom i dobit će te nevjerojatnu medijsku pokrivenost, a uputite tekst o – krivom načinu regulacije novca, mogućem postojanju lijeka za rak, nepoÅ¡tivanja Ustava na referendumu, općenito nepostojanje referenduma o bitnim pitanjima, načinima kako su neke svjetske države (Island, Argentina u prvom redu) rijeÅ¡ile problem krize cash-flow-a (prije svega problem prezaduženosti), prosvjedima ispred Wall-Street-a i nećete dobiti nikakvu medijsku pokrivenost. Znate li da Vlada proklamira Å¡tednju a taji od naroda zaduživanje trezorskim zapisima na tjednoj bazi? G. Pernar možda nije najtaktičnije biće na svijetu, možda mu joÅ¡ treba malo da shvati da pri pisanju i izjavljivanju odreÄ‘enih stvari mora viÅ¡e sluÅ¡ati savjete drugih, no poante su mu dobre i u najmanju ruku ih je čudno zanijekati na ovakav način.

    Ne možete interesom za žutilom negirati stvarne probleme i usmjeriti se samo na onaj dio teme gdje mislite da možda imate pravo i ignorirati sve ostalo, jer su takvi odgovori upravo u rangu onakvih kakve dobijamo od Vlade RH, a tim gospođe Rudan upravo tu istu Vladu vrlo oštro kritizira. Postoji naziv i za takvo ponašanje gospodo.

    • Slaven Hrvatin

      1. Ovo je blog o psihologiji, komunikaciji i utjecaju, a ne ekonomiji. Zato se ne bavim analizom ekonomskih ideja već o onome što ta knjiga poručuje. Pernar je trebao napisati knjigu kojom bi ideje izrazio na jasan i popularan način, a dramatizaciju izostaviti.

      2. To Å¡to gÄ‘a Rudan, ili bilo tko drugi u medijskom javnom prostoru, napada ili ne napada – nema veze. Ako imate problema s izričajem nekog drugog blogera, obratite se njemu.

      3. Većina ženskih likova u knjizi NIJE pametno. Kao što piše u mom tekstu, žena ima tri vrste: glupe sponzoruše, ljute rošpije ili tupe studentice koje s teškoćom prihvaćaju jednostavne koncepte. Citati iz knjige to jasno pokazuju.

      4. Moj domet bavljenja književnošću je ono što može zaključiti bilo koji drugi prosječan čitatelj: da knjiga nije lektorirana te da bi njen stvarni sadržaj manje patio kad ne bi bio opterećen bedastoćama.

      5. Nisam ja proglasio trampu mitom, već se ta priča iz početka knjige doslovno zove “mit o trampi” (“barter myth”). Ona polazi iz pretpostavke da su ljudi imali stvaran problem i onda smislili racionalno rjeÅ¡enje i zato je bajka. Proučite rad Davida Graebera za detalje.

      6. Što se tiče trivijalizacije i vađenja pitanja iz konteksta, svaki autor bi trebao znati da se u članak ili knjigu o nekoj temi ne ubacuju stvari koje nemaju veze s tom temom. To je upravo problem s Pernarovim djelom jer je odabrao način pisanja (kombinaciju fikcije i činjenica) kojemu nije dorastao.

      7. Kad smo već kod lijeka za rak, te teme se vrlo često pokrivaju u medijima iako lijeka za rak nema (osim kada o tome govore Å¡arlatani i teoretičari zavjera o kojima sam često pisao). Ali poente o Argentini, Islandu i ostalim temama su na mjestu. Imamo kontrolirane medije i to će se teÅ¡ko promijeniti dok ih u rukama drži krupni kapital. Na vama kao alternativi je da naÄ‘ete načina kako zaobići te medije, a bez zle namjere mogu vam reći da su najveća smetnja Savezu za promjene upravo javni nastupi Ivana Pernara. Sjetite se kako je za vrijeme tzv. “Facebook prosvjeda” prokockao dobru volju javnosti čim je otvorio usta na TV-u.

      Složite kvalitetan medijski tim, kontrolirajte svoje poruke i Pernaru strogo skriptirajte Å¡to će reći u javnosti i joÅ¡ će biti neÅ¡to od vas. Ako on “nije najtaktičnije biće”, sakrijte ga i odaberite nekoga tko jest.

      Uspjeh Laburista, koje Pernar u knjizi s pravom tretira kao konkurente, nije slučajan. Obraćaju se istom segmentu biračkog tijela na kvalitetniji i razumljiviji način pa im zasluženo raste podrška.

      • čitatelj

        Jedno smo razjasnili..Pernarova knjiga nema nikakvu umjetničku vrijednost, dapače, slažem se da bi se oko njegovog stila pisanja, rečeničnih konstrukcija i mnogo toga moglo razgovarati i puno toga poboljÅ¡ati ali je isto tako činjenica da je ova ” knjiga ” zapravo manifest, neka vrsta glasila stranke upakiranog u popularnu formu romana iliti Å¡ta je to već. Dijalog izmeÄ‘u likova ne služi da bi pokazao kako je neko glup, a neko pametan nego da prikaže Å¡to prosječnog čovjeka buni pri razumjevanju odnosnih tema. Knjiga nije namjenjena akademskim krugovima, a jedina kritika koja bi mogla biti vrijedna je ona koja se odnosi na ekonomske teme..ukoliko netko dokaže, matematičkim putem, da njegove teze nisu istinite, tada kritika ima smisla.

  19. Dalibor

    Poštovani g. Hrvatin,

    evo sada vaÅ¡a analiza ima smisla (ne znam zapravo zaÅ¡to takve stvari niste odmah istaknuli već ste odmah doveli u pitanje svoju objektivnost i općenito – vjerodostojnost), ali isto tako potpisujem ono Å¡to vam je “čitatelj” napisao, nemam Å¡to puno za dodati osim trenutno (za poantu) perifernih stvari i jedne vrlo važne napomene na kraju:

    – o “lijeku za rak” ne bih raspravljao jer ne znam koliko ima istine u alternativama ali ima puno metoda koje se pojavljuju, no ne mora se ovo Å¡to sam napisao odnositi na dotični lijek već na bilo koje područje medicine gdje se namjerno mistificiraju odreÄ‘ene stvari samo zato da bi nas i dalje mogli trovati i peljeÅ¡iti, uglavnom beskorisnim lijekovima ili lijekovima koji naprave viÅ¡e Å¡tete nego koristi….

    – mit o trampi nije mit, samo se tako zove radi, eto, – ćefa, i zato Å¡to je konkretna priča izmiÅ¡ljena (ali se temelji na stvarnim procesima, a bankari svakako nisu priÅ¡li na onaj način kako je to rečeno u knjizi već je jedan dugoročni povijesni proces bitno pojednostavljen radi prostora i nezamaranja detaljima) proučite povijesne knjige pa će te vidjeti da su ljudi u odreÄ‘enim fazama svoga razvoja zaista imali dotični problem.

    I hvala za savjete, svakako su dobronamjerni i oÅ¡troumno napisani. Jeste svakako za razmiÅ¡ljanje, no ono Å¡to bih istaknuo jest da se toliko oÅ¡tro napada Pernara zbog odreÄ‘enih istupa dok ovi “gore” svakodnevno melju gluposti i vrijeÄ‘aju narod pa to prolazi kod naroda zapravo puno bolje….

    Zato mi smeta kada Å¡anse SP-a pokuÅ¡avaju umanjiti nezavisne osobe, jer postoje puno gore stvari od tog Pernara koji nije niÅ¡ta drugo nego dečko koji se odvažio uhvatiti u borbu sa velikima (politika) i sa vjetrenjačama (narod) i na tom putu će napraviti, vjerojatno joÅ¡ milijardu pogreÅ¡aka. Ono Å¡to boli jest Å¡to godinama ljudi prizivaju nekoga, neku alternativu, a onda ta alternativa, naročito upravo od onih koji su prizivali, ne dobija baÅ¡ neku podrÅ¡ku “na prvu”. Narod je oprezan i puÅ¡e i na hladno iz razumljivih razloga, ali raÄ‘e će podnijeti svaku teoretsku zabludu i dobre želje SDP-ovog programa koje se ne sprovode u djelo tražeći neki Status Quo nego pokuÅ¡ati prihvatiti neÅ¡to novo. Ne tražimo da javnost “popije” svaku ideju SP-a, već samo da bude slobodoumna i spremna sama donositi zaključke a ne da kritizira isti zbog odreÄ‘enih nastupa Ivana Pernara.

    SP viÅ¡e nije jedna osoba a svoje medijske istupe ćemo srediti onoga trenutka kada istih bude bilo…. ali bit će to iskreni nastupi, ne ovi svakodnevni gdje svaka riječ mora biti pokrivena lažnim osmijehom.

    Lijep pozdrav,

    Dado

  20. S obzirom na reakcije sljedbenika, vidljiv je problem identiteta Saveza za promjene. Naime, za ikakav uspjeh na političkoj sceni moraju se jasno odrediti – jesu li sekta ili kult?

    Možda im pomognu definicije Roya Wallisa (preuzete s Wikipedije):

    According to sociologist Roy Wallis, “sects lay a claim to possess unique and privileged access to the truth or salvation and “their committed adherents typically regard all those outside the confines of the collectivity as ‘in error’.”

    He contrasts this with a cult that he describes as characterized by “epistemological individualism” by which he means that “the cult has no clear locus of final authority beyond the individual member”.

    A religious or political cult thus has a high degree of tension with the surrounding society, but its beliefs are, within the context of that society, new and innovative.

    Whereas the cult is able to enforce its norms and ideas against members, a sect normally does not strictly have “members” with definite obligations, only followers, sympathizers, supporters or believers.

    Kada definirate tko ste, bit ćete sigurniji u sebe, i: “tada ćete imati i njihove žene, bit ćete gazde i svi će vam se klanjati!”

  21. Dalibor

    Mi smo Kukta, Igore.

  22. sikert

    Svi vi koji kritizirate ovu knjigu niste svjesni da je jedna rečenica iz Pernarove knjige vrednija od svega što ćete vi u životu napisati. Ni ne pokušavate shvatiti bit iste a time ismijavate svoju i budućnost svoje djece. Evo materijala za ismijavanje koliko želite:http://patriotpokret.com.hr/

    • Slaven Hrvatin

      Nije taj sajt nešto za ismijavanje. Pernar je loš i (nenamjerno) duhovit, a ovo je samo loše.

  23. crna mamba

    IZ oVOGA SE VIDI DA PERNAR IMA PROBLEMA SA ŽENAMA DEFINITIVNO,SMATRA IH TUKAMA I NIŽIM BIĆIMA.A ŠTO DRUGO OČEKIVATI OD NEKOGA TKO VOLI HITLERA.

  24. Ivka

    Ovo je odlično! Svaki put kad se u google upiÅ¡e “kako je nastao novac” meÄ‘u prvim rezultatima je ovaj tekst. Kao kap pameti u moru gluposti, tračak sunca u crnom bezdanu idiotizma, kap vode u pustinji.
    Slavene ti si moj heroj.

    • Slaven Hrvatin

      Hvala, ovo je stvarno objektivna procjena mog lika i djela. :love:

  25. Lourdes

    Ja sam zena i fakat ne kuzim zasto netko brije da se tu zene degradira ili omalovazava, mene tekst uopce ne dira. Na kraju krajeva i autor ovog teksta mora sigurno kupovat vc papir i pastetu, a to kosta.

    • Da sam Pernar, rekao bih ti da si se izgubila, ali da ću ti polako objasniti smisao mog teksta. Bez žurbe.

  26. komentator u gostima

    Od tvoje kritike jadniji je samo jal koji izbija iz svake rečenice

  27. bez pameti

    o mnogo ozbiljnijoj i najnovijoj knjizi koja se bavi pitanjem novca mozete citati ovdje (autora ne treba imenovati): http://www.7dnevnipreporod.com 🙂

  28. Ivan

    Ovo je više vrijeđanje nego kritika. Autor ove sprdnje je doslovno tražio svaku riječ samo da uvrijedi Pernara. Znači tipičan Hrvat kojeg zanima samo čirilica i gay brakovi,šta drugo očekivati.

  29. miki

    normalnima ne pada na pamet uopće Pernarova knjiga, a kamoli komntirati komentar iste jer je i prvih par pasusa (hvala autoru istih Å¡to se žrtvovao za nas 😀 ) dovoljno za zadovoljiti osnovu (ipak – zluradu :;D) znatiželju.
    ovi Pernarovi klonovi potcrtavaju osnovni element takve komunikacije: naglaÅ¡avanje “poante” knjige i pljuvanje po “onima koji je nisu shvatili, a rade s novcima” to je tek ono Å¡to zabavlja.
    dok ne shvatiš da se nije lijepo rugati se .. drugačijima.

  30. Ano

    uvijek sam gledao na Pernara kao na egzibicionista i razmaženog gradskog dečka. Imao sma iskustvo da mi se zaprijetilo isključivanjem struje. Ne zanimaju me vaÅ¡e teorije i ideoloke podjele, ali moralno smo se srozali na dno. Je li ok gledati mirno kako se dužnika tjera na ulicu, po onoj – sam si je kriv? Da ili ne? Da? Ok. Ali je li nodmalno da mu i djeca idu na ulicu? ZaÅ¡to o tome nitko ne kaže ni riječ, nego ovaj pubertetlija i nespretnjaković sa ženama, kako ga opisujete, ili kako ga doživljavamo? Ja mislim da lik ima muda do poda i vrlo je inteligentan i sigurno nema problem sa ženama. Jedino ima problem u prenoÅ¡enju poruke do Å¡irih masa. Pernaru, niko te ne razumije, osim jadnikla koji se hvataju za slamku spasa. Novac je dug? Ma zajebi tu rečenicu. Reci, novca nikad dosta. To svi kuže. Ono, kad se dogodi prekid u emisiji novca, u toku novca je ključno. I ono da su kamate izmiÅ¡ljeni novac kojega nema. Neko ga mora vratit. I tu moja pamet staje. Inače sam muÅ¡ko 🙂 NaÄ‘i neki bolji način izražavanja.

    • Slaven Hrvatin

      Pernarov angažman oko zaštite potlačenih je jedna stvar, a ova knjiga je nešto sasvim drugo. On može biti i Isus, ali to ga neće spasiti kritike ako bude pisao bljuvotine.

      • Zvonko

        Pernar se bori za potlačene, sudjeluje u protestima, spaÅ¡ava ljude od deložacija, ako treba stoji u živom zidu pred policijom i kao takvog ga viÅ¡e cjenim od raznih “internet aktivista” kojima ja najviÅ¡a forma protesta kliknuti lajk na fejsu. Kada tebe Slavene specijalci budu odvodili u maricu zbog brige prema obespravljenima tada ćeÅ¡ imati moralno pravo kritizirati Pernara. NajlakÅ¡e je biti kritičar i moralizator preko interneta, iz tople sobe.

    • Zvonko

      A Å¡ta Ana, revolucionar mora biti sa sela? Ako je gradski dečko onda ne valja? Svi vi koji kritizirate Pernara niste u životu napravili za druge koliko Pernar napravi u jedan dan. Egzibicionist? Evo ti egzibicioniste, Slaven i njegova mama: http://tinyurl.com/mj9t9we “Volim lovu, dovodime do orgazma”, to su egzibicionisti koji samo znaju kritizirati a kada se treba stati pred kordon policije jer će inače izbaciti trudnicu sa djecom onda je tu Pernar.

      • Slaven Hrvatin

        Trebao si odmah reći da si član njegove strančice. 🙂

  31. Zvonko

    Nisam član niti jedne stranke niti sam ikada bio, ali i da jesam bolje i to nego biti SDP-ov uhljeb kao ti Slavene. Pozdravi nam druga Komadinu! http://www.pgz.hr/PGZ_Adresar/Adresar_PGZ/Ured_zupanije

    • Marinko

      Uf, ovo bi trebalo biti na vrhu, a ne na dnu 😉 Slavene, Slavene, ccc….

      • Stavio bih to pod “Rekli su o meni” na vrhu stranice, ali mu ipak nedostaje ono neÅ¡to do totalne psihoze. Pernarovi juriÅ¡nici me uvijek razočaraju.

  32. У Краљевини Југославији није било деложација.
    Шутеј је био министар финансија.
    Нисте хтели Краљевину Југославију па сте добили Јасеновац, Голи оток и на крају деложацију.
    Како је Ганди победио непобедиву Енглеску Империју.
    Ја вас не кривим, ја вас жалим.
    Желим вам све најбоље,
    Михаило Шашкијевић
    Michael Shaskevich
    shaskevich@aol.com
    (773) 238-7785 USA

Powered by WordPress & Theme by Anders Norén