Vrag je donio Å¡alu

4 jahača apokalipse i kako preživjeti svađe u vezi

Od svaka tri problema u dugoročnim vezama dva nisu rješiva: oni proizlaze iz karakternih razlika kojima nema pomoći. Nažalost, većina parova dan za danom, godinu za godinom, mazohistički tuče upravo po takvim problemima. Tragično je da pritom smatraju kako rade na vezi, a time si je, korak po korak, vode u nepovrat.

ÄŒetiri tehnike upropaÅ¡tavanja veze, maÅ¡tovito nazvane “četiri jahača apokalipse”, hrÄ‘avi su čavli kojima ćete si bez previÅ¡e muke uniÅ¡titi odnos. One su kritiziranje, prezir, defanzivnost i izolacija.

Dikobraz

Kako prepoznati defanzivnost.
foto: Robbie’s Photo Art

Kritiziranje

Kada nismo zadovoljni nečim što je partner učinio, požalit ćemo mu se. Ako se to češće ponavlja, a ništa se ne mijenja, pritužbe postaju kritike.

Kritiziranje obično ima dva motiva. Prvi je nada da će se partner posramiti i promijeniti. U tom slučaju, ako mu kažemo “kako možeÅ¡ biti tako odvratan”, ne mislimo da je stvarno takav već se nadamo da će se trgnuti i početi ponaÅ¡ati drugačije. Drugi je jednostavan izraz frustracije – kažemo ono Å¡to ne mislimo jer ćemo se tako privremeno osjećati lakÅ¡e.

Kako to zvuči u praksi? Pogledajmo sljedeća dva primjera:
“U posljednjih mjesec dana uvijek kasniÅ¡ kada trebaÅ¡ doći po mene.” (činjenica)
“Ti si nemarna lijenčina kojoj nije stalo do mene.” (općenita kritika)

Ako želite uputiti konstruktivnu kritiku, to bi trebalo izgledati ovako:

  1. Izjava potrebe: “Treba mi pomoć.”
  2. Ukazivanje na problem: “Kada je stol u kuhinji zakrčen novinama i poÅ¡tom…”
  3. Rezultat problema: “… osjećam se nervozno i frustrirano.”
  4. Å to treba učiniti: “Htio bih da stol bude čist.”
  5. Zahtjev za suradnjom: “Å to si spreman učiniti da dobijemo manje zakrčenu kuhinju i bolje raspoloženog mene?

I onda to ovako zvuči:

Treba mi pomoć. Kada je stol u kuhinji zakrčen novinama i poštom, osjećam se nervozno i frustrirano. Htio bih da stol bude čist. Što si spreman učiniti da dobijemo manje zakrčenu kuhinju i bolje raspoloženog mene?

Ako usvojite takav način komunikacije i ipak se ništa ne promijeni, možda nije problem u tome što loše svirate već treba promijeniti gitaru.

Prezir

Prigovaranje vodi u kritiku, a kada kritika toliko prijeđe u naviku da partnera smatramo odvratnim, glupim ili kronično nesposobnim, nastupila je faza prezira. Tada slijede uvrede, ismijavanje i omalovažavanje, a razvod smatramo sretnim raspletom priče.

Prezir je ozbiljna stvar. Kao suprotnost poštovanju, koje je temelj čvrste veze, on je najozbiljniji znak da je veza u gadnim problemima. Dok kritiziranje možemo poništiti fokusom na pozitivne kvalitete partnera, ovdje je količina neprijateljstva tolika da uopće ne možemo primijetiti te pozitivne kvalitete: vidimo samo mane, a osjećamo samo gađenje. Zato, ako počnete redovito primjećivati prezir, vrijeme je da potražite pomoć ili spakujete stvari.

Prezir

Sužene oči i uzdignuta usna na jednoj strani lica = prezir

Defanzivnost

Defanzivnost se javlja kada se osjećamo napadnuti. Osjećamo se ranjivo i zato krećemo u protunapad kako bi ponovno uspostavili osjećaj ravnoteže. Tako možemo reagirati na jedan od sljedećih načina:

  • Trgovina: Možda nisam odnio smeće tjedan dana, ali sam stavio čarape u veÅ¡-maÅ¡inu.
  • Protunapad: “U kupatilu nema ručnika!” – “MožeÅ¡ si ih i sam donijeti!”
  • Izvlačenje starih grijeha: JA sam buljila u Zumbul-agu?! A to Å¡to si ti flertao s mojom sestrom na vjenčanju prije 20 godina je bezazleno?”

Za razliku od prezira, defanzivnost nije potpuno loÅ¡a. Ponekad nas bez razloga kritiziraju i napadaju pa je prirodno uzvratiti udarac. Problem s defanzivnošću je Å¡to u sugovorniku rijetko izaziva trenutak prosvjetljenja i iskrenu ispriku. ÄŒešći je slučaj kada se svaka strana sve viÅ¡e ukopava i počinju rovovske bitke. Zloba na zlobu, sarkazam na sarkazam… i prije nego se snaÄ‘ete zadubljeni ste u igru “tko je koga viÅ¡e uvrijedio dok smo bili djeca”.

Izolacija

U bračnim svaÄ‘ama, izolacija je omiljena strategija muÅ¡karaca. Razgovaraju o problemu, a on odjednom prestane reagirati. ZaÅ¡uti, isključi se iz razgovora, prestane sluÅ¡ati… ponekad se čak ustane i ode. Tada partnerica zaključi da mu nije stalo, da situaciju ne shvaća ozbiljno, pa krene joÅ¡ agresivnije. Å to ona viÅ¡e navaljuje, on se viÅ¡e povlači, a problem se ne rjeÅ¡ava.

Ako imate partnera koji je sklon bijegu od svađa, važno je razumijeti da je i njemu stalo da se problemi riješe. Izolacija znači da je preplavljen emocijama i pokušava se smiriti kako bi se bolje nosio sa situacijom. Tada je bolje prestati s raspravom, smiriti se i nastaviti kada se budete bolje osjećali.

Kada je svađa već u tijeku, teško je zadržati hladnokrvnost i fokus na problem, umjesto na samu svađu. Zato zapamtite ova tri jednostavna pravila i budite ih svjesni dok raspravljate:

  1. Nemojte napadati.
  2. Nemojte se braniti.
  3. Nemojte bježati.

Previous

Knjiga “Zlihologija: opake ideje u naopakom svijetu”

Next

Fuck the system!

7 Comments

  1. shotlefox

    Nemojte napadati.
    Nemojte se braniti.
    Nemojte bježati… Samo budite nemi i nepomicni :/

  2. astrodrom

    Zanimljive konstatacije, posebno ovo o preziru, meni se to čini najgore od svega, a puno govori i o stavu prema životu onoga koji prezire. Prezir je gorka pilula. Ipak, tekst mi se ne čini završenim, kao da mu nešto fali.

    • Prezir je užas jer jednoga razara, a drugoga ispunjava osjećajem pravednosti. Njega je stvarno najteže rijeÅ¡iti.

      Kritike su uvijek dobrodoÅ¡le. 🙂 Å to fali tekstu?

      • astrodrom

        Fali nekakav zaključak. Pazi, to ti govori osoba koja ima problema sa zaključcima. 🙂

        • Ima neÅ¡to u tome. Samo o zadnjem dijelu (tri pravila rasprave) mogao bi se napisati cijeli tekst. Da sam to razradio unutar ovog teksta, opet bih dobio prigovore da piÅ¡em epske tekstove. 🙂

          • Martina

            Samo ti pisi, nemamo problema s tim! ;-))

Powered by WordPress & Theme by Anders Norén