Vrag je donio šalu

Napad na Krešimira Miška i kako voditi promašenu bitku

Društvo za promociju znanosti i kritičkog mišljenja pripremilo je Otvoreno pismo HRT-u za prestanak promoviranja pseudoznanosti, u kojem upozoravaju da emisija “Na rubu znanosti” Krešimira Miška širi opasne, štetne ideje i promovira pseudoznanost.

Taj apel poziva se na nedavno sankcioniranje Karoline Vidović Krišto, koja je u emisiji “Slika Hrvatske” pionira seksologije Alfreda Kinseya prikazala kao pedofila.

Ova situacija izvrsna je prilika da se upoznamo s nekoliko važnih principa odnosa s javnošću kako bi razumijeli u čemu su skeptici pogriješili.

Marsovac

Novi gost emisije “Na rubu znanosti”
foto: albir

Sve je počelo s Karolinom Vidović Krišto. U svojoj emisiji prikazala je skraćenu verziju dokumentarca “Kinsijev sindrom“, senzacionalističkog filma koji lažno prikazuje biološke činjenice, a čuvenog seksologa otvorenim lažima predstavlja pedofilom. Zbog tog priloga emisija “Slika Hrvatske” je ukinuta.

Ohrabreni takvim potezom, članovi Društva za promociju znanosti i kritičkog mišljenja izrazili su “neugodno iznenađenje” jer se HRT nije na sličan način posvetila emisijama koje promoviraju pseudoznanost. U tim emisijama navodi se da cijepljenje izaziva autizam, gledanje u sunce služi kao zamjena za hranu, a tragovi aviona na nebu služe trovanju stanovništva.

Takav potez skeptika je razumljiv – htjeli su iskoristiti odlučan potez HRT-a kako bi sankcionirali emisiju “Na rubu znanosti”, koja im je već duže vrijeme trn u oku. A koliko je razumljiv, toliko je i katastrofalno pogrešan.

Slučaj Krišto i slučaj Mišak slični su samo na prvi pogled – zajednička im je tek činjenica da promoviraju neznanstvene ideje. Presudna razlika je u tome što se Vidović Krišto obrušila na ideju zdravstvenog obrazovanja, a nju – na njenu štetu – zagovaraju javnost, mediji, struka i politička volja.

Krešimir Mišak, s druge strane, nije se zamjerio nikome. “Na rubu znanosti” na pitak se način bavi teorijama zavjere, alternativnom medicinom, kontrolom uma i reptilima Davida Ickea. Drugim riječima, ponedjeljkom u 23 sata nećete vidjeti teme koje bi se mogle zamjeriti bilo kojoj moćnoj interesnoj skupini u Hrvatskoj.

Da stvar bude gora, Krešimir Mišak je arhetipski dobar dečko iz susjedstva. Obrazovan je, pametan, pristojan, artikuliran i zgodan. Piše znanstvenu fantastiku, svira u bendu, nije korumpiran niti sklon skandalima.

Tko god se obruši na čovjeka kojega bi svaka mama htjela za zeta neće loše proći jer se njegova reputacija ne temelji na predstavljanju činjenica već na tri neuništiva temelja:

  1. Osobnom imidžu,
  2. Profesionalnosti i nesklonosti gafovima kojih je u HRT-u bilo napretek,
  3. Izbjegavanju zamjeranja političkim elitama.

Ali to nije sve. Peticiju su punim titulama potpisali brojni znanstvenici i profesori i time si dodatno pogoršali položaj. Time su stvorili dojam da se radi o elitističkom lovu na vještice u kojoj se snobovi bez duha bave popularnom emisijom umjesto svojim poslom. Javnost se prirodno svrstava uz stranu koju doživljava slabijom, a u državi u kojoj svakih nekoliko dana otkrivamo ozbiljno grozne afere slučaj Mišak čini se kao potpuni gubitak vremena.

Glavna greška ove inicijative Društva za promociju znanosti i kritičkog mišljenja je što skeptici odbijaju prihvatiti da odnosi s javnošću nisu znanost nego umijeće – činjenice i statistike manje su bitne od šarma i reputacije. Zato je napad na Miška, bez obzira kakva njegova emisija bila, čisto samoubojstvo.

Dok skeptici to ne shvate i promijene svoju retoriku, izazivat će bijes javnosti i jačati položaj emisije “Na rubu znanosti”.

Previous

Trebaju li urednici portala Poslovni.hr koristiti mozak?

Next

Kako vam Iznogud može pomoći u borbi protiv Krešimira Miška

19 Comments

  1. ema

    Pitanje dana: Čega se takozvano “Društvo za promociju znanosti i kritičkog mišljenja” zapravo boji? Samo se kockasti mozgovi zaziru od drugačijih ideja. Ostavite nam da sami mislimo svojom glavom, pustite na miru Krešimira i Karolinu. Sramota je to što činite.

    • sfadafd

      Zato što su takve ideje izrazito štetne. Npr. Pavuna, koji nema pojma o ekonomiji, dođe na TV i pametuje ljudima što ova država treba raditi u ekonomskom smislu. Svaki ekonomist zna da bi u dva tjedna mogli proglasiti default na temelju takve strategije, ali narod voli takvo podilaženje. Voli izbjegavati odgovornost i za sve kriviti banke, kapitalizam i sl., a pritom sebe pokazivati kao ništa drugo nego jadne žrtve.

      Uglavnom, ako cjepiva izazivaju autizam (ta teorija izvire od činjenice da je cijepljenjem milijuna djece u SAD-u 1950ih njih 50ak postalo autistično), onda je to i dalje manja šteta od bolesti koje su do prije 60 doslovno harale (npr. Polio). No ako narod počne pušit Mišakovu priču, onda je to već problem.

      A evo primjera kako se to zapravo može preliti. GMO hrana je omogućila otpornost biljaka i višestruko veće usjeve u Indiji te je zaustavila glad koja se tamo harala. Za nju je Normaln Borlaug 1970. dobio Nobelovu nagradu za mir. Pravilnom primjenom GMO hrane, može se prilagoditi usjeve lošim vremenskih uvjetima Afrike te iskorijeniti glad u svijetu, ali javnost je skeptična zbog teoretičara zavjere kao što su Krešimir Mišak. A da ne govorimo o proširenosti alternativne medicine, lječenja na daljinu ili homeopatije u društvu.

      • Stanko

        A da li je nestala glad u svijetu? Koliko se smanjila? Smijurija :))))

        • sfadafd

          Pa u Indiji je nestala glad. Urodi su postali stabilniji i otporniji te su se višestruko povećali. Zbog količina, cijene hrane su drastično pale. Proguglaj malo, prije pola stoljeća Indija je isto što i današnja Afrika.

          • Stanko

            Moglo se to riješiti i na razne druge načine, a ne preko genetski modificirane hrane. Indija je i dalje siromašna država. Nedostaje im adekvatna medicinska skrb, glad nije iskorjenjena, kad žena rodi 1. dijete onda je vode na prisilnu sterilizaciju. Ima toga još puno u vezi Indije.

            Proguglaj malo na temu bacanja hrane. U SAD i EU se više od polovica hrane baci prije nego dođe do potrošača. Ne pada im na pamet da to pošalju siromasima. I onda nam se prodaje priča o g.m. hrani kao spasonosnom rješenju za glad. Bull-Shit!!!

          • sfadafd

            ahaaa, ti si jedan od onih koji nemaju pojma kako funkcionira geografska udaljenost, a ja sam već mislio imati raspravu s tobom…

          • Stanko

            S obzirom na argumentaciju koju iznosiš, nemam baš želju ni da raspravljamo nas dvojica.

      • tomislav

        Indija je smanjila glad u zemlji zbog jakog ekonomskog rasta, a ne GMO-a. Zbog GMO-a imaju masovna samoubojstva farmera koji si ne mogu priuštiti “novo” sjeme, a staroga više nemaju. Indija prekida suradnju (koliko to može) sa GMO kompanijama jer su shvatili da je to ništa više od okretanja love na patenatima. Koliko kod lijepa zamisao o GMO-u bila, ona je baš suprotno, a upotreba kemikalija u agrokuturi je zbog nje uvelike povećana, uz ni malo veće urode (čak i manje). Cijeli sustav trenutnog uzgoja je pogrešan i štetan za okoliš, a time i za nas, a GMO to ne mogu popraviti, baš naprotiv.

    • sfadafd

      Uglavnom, ono što želim reći prethodnim komentarom je da takvo opće mišljenje utječe na donošenje zakona koji mogu biti štetni za sve pojedince. Ja ne želim živjeti u svijetu gdje je Polio još uvijek na snazi ili gdje pola ljudi umire zato hrpa kretena donosi odluke na temelju intuicije, dogmi i ignoriranja znanstvenih saznanja. A vjeruj mi, ljudi nisu postali ništa pametniji otkad smo napustili mračni srednji vijek. Da jesu, svijet bi bio puno ljepše mjesto…

    • Passanger

      Oni promoviraju znastvenu misao, a što je uredno. Dejanović je na Monitoru dobro zamjetio o njihovom PR-u. Međutim, Društvo u svojem pismu nije dalo niti “R” od naznake rješenja problema, već samo golu kritiku. To nije znanstveno. Kritiziranje bez izlaganja rješenja nije dobra metoda.
      Potrebno je samo kategorizirati emisiju kako treba i ponuditi nekakav “disclaimer”. Mislim da sve ideje trebaju biti u toku, ali sa kvalitetno definiranim kategorizacijama i definicijama sadržaja. HRT u zadnje vrijeme ide ovim tokom i baš mi je drago što je napokon krenulo. Potrebne su nam kvalitetne sugestije i organizacije a nikako nam nisu potrebna uklanjanja sadržaja.

  2. dinoreic

    i sam imao sličan komentar. ispada da ljudima najviše smeta što se nalazi u kategoriji znanstvenih emisija dakle kriva kategorizacija. predložio sam da je stave u skupinu gdje se nalazi “Ples sa zvijezdama”, onda valjda ne bi bilo problema.

  3. iM

    Onaj tko želi uvijek će, usprkos ovakvim ispadima Društva za promociju znanosti i kritičkog mišljenja, pronaći načina da dođe do pravih podataka ili barem da sagleda obje strane medalje. Žalosno je i što je to otvoreno pismo za ukidanjem navedene 2 emisije došlo od Društva za promociju znanosti i kritičkog mišljenja koje bi, barem po njegovu nazivu, trebalo promicati znanost i kritičko mišljenje a ne, kao u ovom slučaju, samo jednu stranu. Izgleda da im je cilj ukinuti mogućnost da se ljudi informiraju iz više izvora i onemogućiti da sami donesu neki, nenametnut, zaključak o nečemu.

    Većina stvari koje Mišak navodi u “Na rubu zanosti” nisu neke njegove ideje ili plod mašte već dobro dokumentirani podaci s kojima su, nažalost, malobrojni upoznati. Prave informacije, ma koliko čudne i nemoguće na prvi pogled zvučale, na svu sreću su dostupne svima koji su zainteresirani da počnu misliti svojom glavom i donositi neke svoje vlastite zaključke a ne vjerovati svemu što kažu u novinama, na televiziji i ostalim medijima.

  4. HappyV

    Makar mi se sporna emisija “Slika Hrvatske” nije činila profesionalno izvedenom, činjenica je da je voditeljica i sama pozvala gledatelje na istraživanje. U potpunosti se slažem s Eminim komentarom. Jeste sramota, to što se radi ljudima koji ponude drugačiji pogled na pojedina pitanja. Nekada nam je crkva servirala “istinu” sada to radi “znanstvena zajednica”. Koja je razlika?

    • sfadafd

      Što znanstvena zajednica koristi empirijske studije, uzročno poslijedične veze i konstantno prepitivanje uvaženog mišljenja kako bi donjela zaključke, a crkva začepi uši i viče: “lalalalalala, mi smo u pravu, vi ste komunisti, ići ćete u pakao ako nas ne slušate”

  5. Stanko

    Gledam malo tko je potpisao ovo pismo napada na Krešimira Miška. Ima nešto znanstvenika, ali nisam uočio osobita imena. Da je na listi Đikić, Pavuna, Paar i drugi znanstvenici takvog ili približnog kalibra, tada bi ozbiljnije shvatio njihovo pismo. Ali vidim da su to uglavnom neki anonimni Dr.sc. stari prdonje, zatim neki dipl.ing. anonimusi, potom neki bakalari (prvostupnici), studenti, novinari, “popularizatori znanosti”… tada se pitam koje su oni velike face da sebe nazivaju “znanstvenicima”. Gledam malo i način na koji neki od njih pišu svoje titule. Neki zbilja imaju kreativnosti u pokušajima da okite svoje ime raznim đinđama od kvazi-titula.

    Također, sam naziv emisije “Na rubu znanosti” sugerira da se radi o stvarima među kojima ima znanstveno potvrđenih, djelomično istraženih kao i neistraženih stvari u domeni pretpostavki temeljenih na empirijskom promatranju, ponekad i maštanju pojedinih gostiju emisije.

    Pitam se kako onda nazvati akciju ovih samozvanih velikih “znanstvenika”. Možda bi bio dobar naziv “U zavjetrini znanosti”.

    Pitam se imaju li oni pametnijega posla od ovakvog laprdanja. Gdje su bili kad su radnici dobivali otkaze, kad su mnoge skupine ljudi bile obespravljene. Jesu li tada ikome upućivali prosvjedna pisma na koja će staviti svoju listu imena i listu svojih kvazi-titula.

  6. Israeli Defence Force

    Mišak je sam kriv zbog stanja u koje se doveo. Emisija je u svojim začecima uistinu bila zanimljiva, bavila se ‘rubnim područjima’ znanosti, te po potrebi distancirala od iznešenog. Nažalost, zadnjih je godina postala cirkus prepun svakojakih kretena – pogledajte samo teme: Icke, HAARP, gušteri… Ako je i od Miška, previše je. Mada, kad vidim listu tzv ‘znanstvenika’ koji traže ukidanje, poput onog dogmatičara Vinkovića, ili deklariranog ateista Barkovića, dobijem sličan poriv za povraćanjem kao kad gledam ove zadnje emisije NRZ!

    • iM

      Ti smatraš da HAARP nije ozbiljna tema?

  7. Passanger

    Stvari je potrebno kvalitetno definirati i staviti na svoje mjesto i onda neće biti problema:

    1. emisija se zove “Na rubu znanosti” – znači, bavi se temama koje “vise”, a na znanstvenom i kritičkom umu je da izvodi razvrstavanja i analize. Ime emisije u skladu je sa sadržajem emisije.

    2. Mišak je, uzimajući u obzir da ne pratim emisiju kontinuirano pa ne mogu biti apsolutno odriješit, vrlo korektan u načinu kako bi se dotičan materijal trebao obrađivati – ne pamtim da Mišak ekskluzivno potiče ili podržava iznesene ideje ili informacije, već uredno pripomaže njihovom iznošenju audijenciji. Vrlo skladno, vrlo novinarski.

    3. Čitava znanstvena povijest, a i sama bit znanstvene metodike sastoji se od inicijalno nekritičnog pristupa ideji ili informaciji, a daljnja kritičnost i analiza raste sa količinom prikupljenih i obrađenih podataka. Čak i kad je ideja napuštena, nije u potpunosti odbačena, već njen status prelazi u “bazu podataka” gdje uvijek i zauvijek mora biti dostupna svima na viđenje i uvijek spremna za novu kritičnu obradu od strane novog znanstvenika ili mislioca. Da, kritični i znanstveni um će postaviti vrijednost za “nepostojanje ljudi-guštera” na 99,9%, no prepustimo ovaj ostatak da se njime i dalje bavi najingenijoznije metoda – znanstvena metoda.

    Prema tome, Mišak nije ništa drugo nego istraživač “na rubu znanosti” i sve dok se njegova metoda izlaganja sastoji od grupiranja, organiziranja i analize podataka, glasovi onih koji su se možda sakupili instinktivno, nerazmišljajući u ovom anti-projektu ili su tek nemušto pristali biti ulovljeni u trend medijske kritike, nisu u skladu sa znanstvenom metodom, makar bi oni nominalno željeli znanstvenu metodu slijediti. Želim samo poručiti skromnom upadicom – pokušajmo još jednom stvari kvalitetnije definirati i staviti na svoje mjesto, a tek nakon toga medijski se objaviti kritikom.

    • Passanger

      Da, nije lako postaviti misao da se ljulja optimalno, a leži na “oštrici britve”. Uvijek se čini da misao mora biti još jednom ispravljena; da, pristao bi na ocjenu “Društvo za promociju znanosti i kritičkog mišljenja” da emisija nije u potpunosti znanstvenog tipa, odnosno da u potpunosti ne liježe u ladicu znanstvenog. To je svakako istinita tvrdnja. Da, pristao bi na inicijativu da emisija ne pripada znanstvenom dijelu programa. Međutim, ne bi pristao na to da se Mišaka ocijeni da pristupa ne-znanstveno i ne bi pristao na uklanjanje emisije jer, vidi gore, pseudoznanost je potrebno itekako razvrstavati i plasirati kao vrijedan podatak da bismo uvijek mogli biti svjesni gdje su “rubovi”.

Powered by WordPress & Theme by Anders Norén