93% Hrvata protiv ulaska u EU: istina ili laž?

Portal Oko objavio je bombastičnu vijest: Radio Sljeme proveo je anketu koja je otkrila da se čak 93% ispitanika protivi ulasku u EU.

U vijesti su se ogradili od rezultata jer nisu mogli imati kontrolu nad ispitanicima, a lažirati telefonsku ili internetsku anketu mogu i mala djeca.

Primjerice, Rolling Stonesi su 1998. godine povodom koncerta u Zagrebu omogućili glasanje putem interneta koju pjesmu Hrvati žele čuti. To popodne proveo sam mahnito klikajući i na kraju pobijedio: Stonesi su odsvirali pjesmu “Starfucker”.

Anketama javnog mišljenja skeptici često zamjeraju da su namještene, no to ne mora biti točno. Sami rezultati ankete nisu naročito važni. Bitno je kako odradite marketing prije ankete te kako plasirate rezultate.

Nametanje mišljenja (foto: LWVC)

1. Bombardirajte javnost informacijama

Prvi korak u utjecaju na javnost je marketinška kampanja. Pošto po bilo kojem pitanju imate manji broj ljudi koje ne treba uvjeravati i veći broj neodlučnih, ulaganjem goleme količine novca u informiranje javnosti obavit ćete najveći dio posla.

Trenutno marketinšku kampanju možete vidjeti na djelu kroz reklame o ulasku u EU. Kroz masovne medije možete vidjeti suvislo argumentirane poruke koje zagovaraju ulazak u Europsku uniju, a suprotna mišljenja uglavnom su previše komplicirana ili potpuno sumanuta. Iako rezultati još uvijek djeluju izjednačeno, ako ćemo suditi samo prema kvaliteti poruka, pobjednik je svakako opcija za Uniju.

2. Pripremite anketu

Anketama možete manipulirati na dva načina: veličinom i kvalitetom uzorka ili oblikovanjem pitanja.

Princip veličine uzorka je sljedeći: ako odaberete mali uzorak, rezultati mogu biti ekstremni kao u primjeru 93% ljudi protiv EU. Anketa s malim brojem ispitanika je laka i jeftina za provesti, ali njeni rezultati ne znače puno. Nažalost, ponekad je teško procijeniti koliki je bio broj sudionika jer mediji koji citiraju vijest prenose samo njima zanimljive podatke, a ovo spada u dosadne informacije.

Princip kvalitete uzorka možete vidjeti na povijesnom primjeru američkih predsjedničkih izbora u kojima se Franklin Roosevelt sukobio s Alfom Landonom. Literary Digest, koji je anketirao više od 2 milijuna Amerikanaca, predvidio je laku pobjedu Landona. Svi su se iznenadili kada je na dan izbora nadmoćno pobijedio Roosevelt.

Zašto? Literary Digest nije pazio na strukturu sudionika. Njihova publika, mada iznimno velika, sastojala se većinom od bogatih Amerikanaca sklonih republikancima. Kako je i onda bilo znatno manje bogataša od normalnih ljudi, demokrati su osvojili izbore.

Što se tiče oblikovanja pitanja, razmislite o ovom primjeru. Što biste odabrali:
1. Povećanje poreza na plaću?
2. Veće investicije u javne usluge kao što su zdravstvo i obrazovanje?

Obje opcije imaju slično značenje, samo što ćete na prvu vjerojatno dobiti negativan odgovor dok će druga zvučati sasvim poželjno.

Prije nekoliko godina, bivÅ¡i američki predsjednik Bush predložio je privatizaciju zdravstvene skrbi. New York Times je graÄ‘ane pitao Å¡to misle o “Bushovom planu” i samo 30% anketiranih ga je podržalo. Zanimljivo je Å¡to je anketa neÅ¡to kasnije pitala “biste li prihvatili djelomičnu privatizaciju zdravstvene skrbi?” i tada se gotovo dvije trećine ispitanika složilo s tom inicijativom.

New York Times je prikazao odgovore na “Bushov plan” i zanemario ostale rezultate… Å¡to nas dovodi do sljedeće teme.

3. Prikažite rezultate kako treba

Ako u anketnom pitanju na temu “kako balansirati državni budžet” imate sljedeće mogućnosti, kako možete manipulirati rezultatima u zagradi?

1. Dizanjem PDV-a (30%),
2. Smanjenjem plaća zaposlenima u javnom sektoru (24%),
3. Rezovima u zdravstvu (23%),
4. Rezovima u obrazovanju(23%)

U novinama samo razvalite naslov “Većina anketiranih zalaže se za dizanje PDV-a!” Striktno gledajući, to je istina jer je ta opcija najpopularnija, no isti rezultat mogao bi se predstaviti i potpuno suprotno: “70% ispitanika protivi se dizanju PDV-a!” Pojedinačnim ili grupiranim prikazom rezultata možete doći do potpuno različitih rezultata.

Utjecaj na javno mišljenje je složen proces. Počinje s medijskom kampanjom koja će svakako utjecati na dio javnosti. Pravilno dizajnirana anketa će ispitati što ljudi misle, ali i utjecati na njihove odgovore. Na kraju će prikaz rezultata ankete poslužiti da one koji prate glas većine usmjeri prema poželjnoj opciji.