Priča o Esteri: kakva mora biti dobra žena

Da nema vjeronauka, naša djeca vjerojatno bi propala u kaljužu bluda, nemorala i razuzdanog sotonizma. Srećom, udžbenici za vjeronauk sadrže mnoge poučne priče iz davnih vremena, priče koje i tisućama godina kasnije obiluju korisnim savjetima.

Takva je i priča o Esteri.

Na slici vidite sken iz udžbenika, a ovdje je prijepis s komentarima.

Estera je bila židovsko siroče koje je živjelo u Perziji. Njezini roditelji, zajedno s mnogim drugim Izraelcima, odvedeni su onamo prije mnogo godina kao zatočenici.

Jednog su dana perzijski upravitelji, savjetnici i vojni zapovjednici došli na dvor u Suzi na podulje blagdane. Kralj Ahasver želio ih je zabljesnuti svojim veličanstvom i bogatstvom. Posljednji tjedan zabave proveli su u slavljenju i ispijanju kraljeva vina.

Za sada je sve ok. Glavni ženski lik priče već je postavljen kao bijednica koja ne može puno očekivati od života, a glavni muški lik kao mužjačina koja loče s lovatorima. Već viđeno, ali neka bude.

Istodobno je i kraljica Vašti priredila svečanost za žene koje su bile na dvoru. Posljednjeg dana svečanosti primila je kraljev poziv. Kralj, nepromišljen zbog vina, htio je pokazati njenu ljepotu muškarcima koji su bili s njim. Kraljica Vašti se nije htjela osramotiti. Odbila je doći pred kralja.

Kralj se napio i radio budalu od sebe, a kraljica nije htjela sudjelovati u toj lakrdiji. Sasvim razumna odluka mudre žene. Kraljevo pijanstvo je samo diskretno spomenuto, no dobro se koristi kao opravdanje za njegovo buduće ponaÅ¡anje jer “nije znao Å¡to je radio”. Ženu to ne opravdava jer supruga treba imati razumijevanja prema porocima svog ljubljenog.

To je kralja razljutilo. Upitao je: “Å to učiniti s kraljicom koja se usuÄ‘uje biti neposluÅ¡na kralju?” Memukan, jedan od kraljevih mudraca, odgovorio je: “Kraljica VaÅ¡ti pogrijeÅ¡ila je ne samo protiv tebe, kralja, nego i protiv svakog graÄ‘anina u tvome carstvu. Kad čuju za to, žene će u cijelom kraljevstvu postati neposluÅ¡ne svojim muževima. Zato otjeraj VaÅ¡ti od sebe i izaberi drugu kraljicu dostojniju od nje.”

Kralja je najviše razljutilo što kraljica nije robot koji izvršava svaki njegov hir bez pogovora. Kao stereotipno muško, nije znao kako se nositi s emotivnim ispadom supruge. Mudrac mu je dao dobar savjet da se riješi nezgodne žene jer će u suprotnom imati feminističku revoluciju. U tom slučaju muškarci bi trebali naučiti kućanske poslove, a to nikako ne valja.

Ahasver je odmah posluÅ¡ao njegov savjet. MeÄ‘utim, nakon Å¡to se njegov gnjev utiÅ¡ao, postao je mrzovoljan zbog gubitka kraljice VaÅ¡ti. Zato su mu pomoćnici predložili: “Dovedimo najljepÅ¡e djevice iz tvoga carstva. Djevojka koja ti se najviÅ¡e svidi bit će kraljica umjesto VaÅ¡ti.” Savjet se dopao kralju.

Nakon Å¡to je Ahasver primio bračni savjet od čovjeka koji uopće nema veze s njegovim brakom, zavrÅ¡io je u nevolji. Gnjev mu se smirio čim se otrijeznio, a onda se s pravom zapitao “A Å¡ta ću sad jebat’, Boga ti?!” Savjetnici su opet naÅ¡li rjeÅ¡enje: organizirat ćemo izbor za miss Perzije, a ti ćeÅ¡ zgrabiti najbolju. Već počinjemo spoznavati da su i tada mnogi muÅ¡karci bili emotivni invalidi, Å¡to je dobra (iako nenamjerna) pouka priče.

Neki Židov imenom Mordokaj čuo je za kraljevu zamisao. Iako je Estera bila njegova nećakinja, odgojio ju je kao vlastitu kćer. Mordokaj je odlučio da se i Estera prijavi na natjecanje.

Ovdje saznajemo da ljudi ipak nisu mogli raspolagati tuđim životima kako su htjeli. Samo ako se radilo o djeci. Mordokaj je shvatio da će udavanje djeteta za kralja biti dobar poslovni potez pa se prometnuo u svodnika i dijete odlučio uvaliti olinjalom napaljeniku.

Svaka od tih djevojaka odlazila je pred kralja. Mnoge su zahtijevale dodatne ukrase i lijepu odjeću, ali ne i Estera. Upravo je jednostavnost istaknula svu njezinu ljepotu. Kad je kralj ugledao Esteru, zavolio ju je više od svih ostalih djevica. Na glavu joj je stavio kraljevsku krunu. Tako je siroče Estera postala kraljica Estera.

Zaključak priče sadrži dobru pouku: ako želite naći muÅ¡karca svog života, u redu je da on ima prohtjeve i bira ženu koja zadovoljava sve njegove kriterije. Ako žena ima ikakve zahtjeve u odnosu na njega, tim gore po nju: odabrat će onu koja je zgodna, mlada, djevica… i zna gdje joj je mjesto.

Ali to nije sve! Iz skena vidimo i nekoliko lekcija za nas, ljude 21. stoljeća. Za roditelje tu je poruka: “Tko teži za pravdom i dobrohotnošću, nalazi život i čast”. Stvarno? Esterina dobrohotnost nije joj dala dobar život nego ju je bacila u ruke bahatog pijanca koji svoju suprugu voli ponižavati pred svojom ekipom, a pritom je i Å¡krt.

Djeci se ta lekcija cementira u podsvijest s tri pitanja kojima se provjerava ako su savladala mudrost ove priče:
1. Tko je bila djevojka koja je bila siroče?
2. Å to je razljutilo kralja?
3. Zbog čega je kralj izabrao Esteru?

Uz ovakve mudrosti, ne čudi da ateiste krivimo za Domovinski rat.