Sugestivni naslovi

slika: will likes tea and biscuits/Flickr

Ako pogledate sponzorirane teme u novinama, vidjet ćete da negdje u tekstu stoji natpis plaćeni tekst pa članak slobodno možete preskočiti ako upozorenje uočite na vrijeme. Na internetu su stvari drugačije.

Naslovi na internetu nisu samo povezani s tekstom već se prikazuju na naslovnici, top listama najčitanijih članaka ili rezultatima pretrage. Tu nastaje jedan problem. Pošto natpis sponzorirani članak stoji samo unutar teksta, čitatelji koji na drugoj lokaciji vide naslov o ljekovitim gljivama će pretpostaviti da se radi o vrijednom autorskom djelu. Ako ne pročitaju sam tekst, moći će automatski zaključiti “ljekovite gljive = znanstveno dokazano”.

Sugestivni naslov se širi i dalje od same stranice na kojoj se nalazi. Preuzimaju ga tražilice, agregatori i ostale web stranice pa se potvrđuje stara poslovica da deset puta ponovljena laž postaje istina.

Prvi dojam = posljednji dojam

Američka poslovica kaže da nećete dobiti drugu priliku da ostavite dobar prvi dojam. Već u roku od nekoliko sekundi vaš će sugovornik donijeti zaključak o tome kakva ste osoba, a takav prvi dojam možete promijeniti samo uz veliki napor – bez obzira bio on dobar ili loš.

Isto vrijedi i za novinske tekstove. U nekoliko sekundi možete pročitati naslov i možda prvih nekoliko redaka teksta. U linku s početka ovog teksta natpis sponzorirani članak stoji na dnu teksta. Ako ste stigli do njega, poruke iz teksta već su ostavile dojam na vas i vrlo ćete teško poništiti ono što ste pročitali.

Vještina kritičke analize

Bez detaljnijeg istraživanja teško je procijeniti ako je pojedini tekst istinit ili nije. Odmah ću se ograditi da ne znam ništa o ljekovitim gljivama, ali kritičkom analizom mogu procijeniti koji djelovi teksta su muljanje. Evo nekoliko primjera:

• Takve redovne svjetske znanstvene, ali sve više i poduzetničko-poslovne konferencije… – ako je na vrhu teksta istaknuto da je organizator privatna tvrtka, onda je konferencija prvenstveno poduzetničkog (reklamnog i prodajnog) karaktera.
• 400 do 500 znanstvenika i stručnjaka… – koliko je znanstvenika, a koliko stručnjaka?
• od mikologa, ekologa, šumara… – nabrajanje služi da bi autor teksta ostavio dojam da će sudjelovati znatan broj stručnjaka iz raznih profesija. Koliko se šumare, nutricioniste, farmaceute ili “istraživače u medicinskim znanostima” može nazvati “najvećim svjetskim znanstvenim autoritetima”?
• u rad ovih konferencija sve se više uključuju i poduzetnici… – ponovno, ako konferenciju organiziraju poduzetnici, realnije je reći “u rad ovih konferencija vrbujemo znanstvenike da bi djelovali legitimno”.
• upotreba ljekovitih gljiva protiv raka – laici ne znaju da je gotovo svaki tumor različit. Ako imate tumor debelog crijeva, šansa da ćete preživjeti prvih pet godina u EU je 55%. Ako imate rak dojke, šansa vam je, opet u pet godina, u prosjeku 70% ili više. A ako imate rak pluća, šansa preživljavanja je u istom periodu tek oko 10% pa ga liječnici smatraju smrtnom presudom. Neozbiljno je reći da ljekovite gljive općenito koriste “protiv raka”.

Web tehnologija znatno olakšava utjecaj na mase, a jedini način da se zaštite od štetnih informacija je kritičko čitanje svega na što naletite – uključujući i ovog teksta.