• Ponašanje, biologija i geni: istraživanje bioloških i genetičkih temelja ponašanja
• Poniranje u nesvjesni um: snovi, podsvijest, intuicija
• Sreća i mentalno zdravlje: knjige o istraživanju sreće
• Zašto smo takvi kakvi jesmo: osobnost i samospoznaja
• Zašto činimo ono što činimo: istraživanje ljudske prirode i motivacije
• Zašto volimo tako kako volimo: psihologija i patologija međuljudskih odnosa
• Kreativna moć i komunikacijske vještine: utjecaj, ljudski potencijali, karijera

Knjige su predstavljene na jasan i pitak način. Na prvoj stranici imate nekoliko upečatljivih citata, sažetak u jednoj rečenici i preporuku sličnih djela. Sljedećih nekoliko stranica ukratko nam predstavlja sadržaj knjige i njezin značaj za psihologiju, a osvrt završava biografijom autora.

Velika prednost “50 klasika psihologije” je u tome što će početnika upoznati s temeljima struke: “Tumačenje snova” Sigmunda Freuda, “Arhetipovi i kolektivno nesvjesno” Carla Junga i “Načela psihologije” Williama Jonesa svakako vrijedi pročitati.

Tu su i moderni klasici, “Utjecaj” Roberta Cialdinija, “Koju igru igraš” Erica Bernea i “Čovjek koji je ženu zamijenio šeširom” Olivera Sacksa.

Nažalost, na popisu su se neizostavno našle i neke knjige koje su popularne, mada bi se teško mogle svrstati u klasike. “Treptaj” Malcolma Gladwella, “Emocionalna inteligencija u poslu” Daniela Golemana i “Paradoks izbora” Barryja Schwartza su zabavni bestselleri, no smatram da im nije mjesto u klasicima struke.

U svakom slučaju “50 klasika psihologije” omogućit će vam da prošvrljate po idejama ove mlade znanosti. Kako neke od knjiga još uvijek nisu dostupne u prijevodu, ovo je zgodan način da se upoznate s idejama autora koje ne možete čitati na našem jeziku.

Kao i svaka knjiga, “50 klasika psihologije” odražava svjetonazor autora pa će svaki ljubitelj psihologije popisu nešto dodati ili oduzeti. Ona nije knjiga koju bi svatko trebao imati u svojoj biblioteci, ali je vrijedi barem posuditi ili prelistati u knjižari dok nitko ne gleda.

Što sam sad učinila?! (foto: Niko Kähkönen)

1. Niste dovoljno dobri… i nema veze

Mnogi smatraju da nisu dovoljno dobri – na poslu, u školi, prema ljudima koje vole. Isti ljudi smatraju da je zdravo vjerovati da su loši jer će se u suprotnom opustiti i postati bahati. Svaka dobra stvar koju učine mogla bi biti i bolja, a svaka greška je potvrda da ne vrijede.

Ako ste takvi, probajte nešto drugo. Prihvatite se sa svim groznim manama i, mada ste katastrofalno loša osoba, potrudite se svakoga dana biti bolji. Ujutro razmislite što biste mogli učiniti da ne budete toliki škart, a na kraju dana razmislite o svemu što ste učinili kako treba.

2. Lažite štedljivo

Lažemo svaki dan i u tome nema ništa loše. Laži postaju štetne u dva slučaja: kada to stalno činite i kada lažete sebi.

Stalne prevare nisu dobre jer ih uglavnom koristimo za prikrivanje svoje lijenosti i nebrige prema drugima. Umjesto da pokušavate kamuflirati svaku sitnicu koju ste zgriješili, potrudite se biti pouzdaniji.

Isto tako budite iskreni sami sa sobom. Ono što namjeravati započeti “sutra, časna pionirska”, zauvijek će ostati sutra. Ako se ne možete motivirati da promijenite život, opustite se i odustanite od promjene ili se pokrenite. Samozavaravanje iscrpljuje i deprimira.

3. Prestanite obećavati nemoguće

Kada nekome nešto obećajete, to vam se baš i ne da raditi, ali ćete taj zadatak obaviti i mrziti ga dok ne bude riješen. Ili ćete ga s gađenjem odbaciti i pomisliti “ionako to nisam htjela učiniti”.

Izreka “s riječi na djela” je točna i u ovom slučaju. Ako manje obećajete i više činite, svi će biti zadovoljniji.

4. Nemojte biti sveznalica

Ponekad se čini da je svatko koga upoznate stručnjak na sve teme. Takvi ljudi su naporni pa nemojte biti kao oni koji pročitaju par članaka na internetu i smatraju se stručnjacima za vanjsku politiku. Kada nešto ne znate, otvoreno to recite: učinit ćete manje štete i ljudima ćete biti simpatičniji. Tko zna, možda nešto i naučite.

5. Izbjegavajte zamjeranje i osvetu

Mržnja i osvetoljubivost su osjećaji koji hrane ego. Kada vas netko iznevjeri ili povrijedi, prirodna reakcija je smišljati stotine kreativnih načina za osvetu.

Ali što s tim? Šteta je već učinjena pa je praktičnije naučiti lekciju i krenuti dalje. Osveta ima smisla ako je možete obaviti brzo i bez većeg truda; u suprotnom isti napor više se isplati posvetiti poboljšanju svog života.

6. Očistite si um

Facebook, Twitter, portali, TV, novine, radio… postali smo ovisni o stalnom priljevu velike količine informacija koje nas uopće ne oplemenjuju. Ograničite si surfanje i nasumično klikanje – recimo na manje od 25 sati dnevno. Ako pažnju posvetite staromodnom “stvarnom životu”, osjećat ćete se bolje i dani će vam sporije prolaziti.

7. Preuzmite odgovornost za život

Prebacivanje krivnje na druge je dobar osjećaj, ali vam ne mijenja život. Zato je važno preuzeti odgovornost za svoje postupke, ali i ne dopuštati drugima da vam kvare planove. Postanite vlasnik svojih problema umjesto da oni vladaju vama.

8. Komunicirajte jednostavno

Parovi koji su dugo zajedno vole igrati igru čitanja misli. Pravila su jednostavna očekujte da partner nešto učini za vas ili da zna što želite, a onda mu to nikako nemojte reći i naljutite se kada pogriješi.

Ta igra zna biti korisna ako smatrate da je najbolji seks onaj nakon žestoke svađe. U suprotnom jasno komunicirajte što vam treba i potrudite se dobro slušati.

9. Zanemarite sva pravila

Psihološki savjeti su često toliko općeniti da nemaju veze s vašim životom. Zanemarite sve savjete, a pogotovo ovog.

Kako vlasti kontroliraju javnost? Pitajte Noama Chomskog.

Šefovi od djelatnika često očekuju čuda u kratkom roku. Što učiniti kada nemate dovoljno vremena (ili motivacije) za dovršiti dokument koji ste trebali predati još jučer? Napravite defektan dokument.

Ako se bavite uzgojem vina, ovo je ispravan način. U slučaju da svi uzgaju autohtone sorte, uvezite stranu lozu i predstavljajte se kao vizionarski vinar 22. stoljeća. Jesu li popularne strane sorte? Nema problema! Obznanite da ste se vratili korijenima te da proizvodite samo vina koja tu rastu od vremena dinosaura. Ako još u to ugurate fermentaciju u amforama i halucinirate o “cjelovitoj biodinamičkoj proizvodnji vina”, i vi ćete postati vizionarski vinar 22. stoljeća.

Kapitalizam je sustav namijenjen sirotinji, a socijalizam teškim bogatašima. Ne vjerujete? Pročitajte što George Monbiot kaže o tome.

Psihologija iz simpatično nazvanog grada St. Cloud u Minnesoti radila je sa žrtvama sotonističkih kultova i vladinih programa kontrole misli. Problem je što je i sama vjerovala u to što su joj pacijenti govorili pa je izgubila dozvolu za rad. Jedino kod nas sotonizam i ostale oblike paranoje shvaćaju ozbiljno.

Zašto električni auti nisu popularni? Psihologija daje odgovor.

Smatrate li da životinje imaju svijest ili da su za to sposobna samo ljudska bića? Ovo istraživanje ispituje ako to činimo da bi životinje mogli lakše pojesti.

Moj stari znanac iz Washington Timesa, Jeffrey Kuhner, tvrdi da bi Hrvatska mogla postati sljedeća Grčka. Tek u posljednjoj trećini teksta saznajemo koji je autorov motiv za pisanje teksta: još jednom promoviranje Nataše Srdoč, najvećeg hrvatskog disidenta koji to nije.

Američkom predsjedniku Obami ovo je predizborna godina. U mandatu nije ostvario svoja predizborna obećanja, a i krize koje su se usput pojavljivale rješavao je nemaštovito i kilavo. Da bi ponovno postao predsjednik, odlučio je probleme gurati pod tepih i plesati između lažne ljevice i lažne desnice. U to se idealno uklapa zgodan spin kojim je izjednačio prosvjednike na Wall Streetu, koji se bore protiv korporativnog lopovluka, s Tea Party pokretom, koji je obilježen rasizmom i borbom protiv reforme zdravstva. Jednim udarcem dvije muhe.

Što učiniti ako pišete biografiju čuvenog umjetnika koji je odavno mrtav? Ako knjigu nekako ne začinite, mala je šansa da će itko ponovno htjeti čitati već poznate informacije. Tako su autori nove biografije Vincenta Van Gogha smislili dobru kontroverzu. Kažu da poznati slikar nije počinio samoubojstvo, već su ga slučajno upucala dva mladića. On ih je odlučio zaštititi i lažirao je samoubojstvo.

Suptilni utjecaj nalazi se posvuda. Ovaj informativni članak o četrnaest tajni supermarketa u sebi krije jednu suptilnu podvalu. U svakom savjetu o prodajnim centrima govori općenito, dok u šestoj točki spominje “azijski lanac u Houstonu”. Rasizam je najopasniji kada je prikriven.

Do uspjeha nećete doći samo ako imate savršen proizvod i savršenu uslugu. Makar radili greške na svakom koraku, neusporedivo je važnija obična upornost.

Mnogi su Rastanija proglasili rijetkim glasom iskrenosti u moru laži i manipulacije.

Kasniji Forbesov intervju s Rastanijem otkriva kako se radi o entuzijastičnom hobistu, a ne stručnjaku. Ipak, većina će upamtiti upravo prvu vijest, a demanti će ispasti dosadan ili čak alat globalne zavjere zlih kapitalista.

Zašto nekritički vjerujemo svemu što dobijemo iz medija.

1. Pratimo medije koji se slažu s našim uvjerenjima

Dobri mediji definiraju svoju ciljanu publiku i prilaze temama iz te perspektive. Sajt s ekološkim temama neće imati tekstove na temu kako investirati u naftne kompanije, a dok je horde maloumnih Tea Party luđaka, američki lijevi mediji neće Obami nabrajati sve što nije učinio.

2. Ponavljanje je majka tupila

Kada je Jeffrey Kuhner odlučio da je Nataša Srdoč spas za Hrvatsku, tekst o njenoj stranci prenijeli su svi hrvatski mediji. Ako kritički pročitate njegov tekst*, vidjet ćete obilje nelogičnosti i otvorenih laži. Ali naši mediji to nisu učinili. Lakše im je bilo kopirati pozitivan ton teksta i zanemariti sve nelogičnosti. Nakon nekoliko ponavljanja izvor se više ne spominje i ostaje samo teza o Nataši Srdoč kao spasiteljici Hrvatske.

3. Stručnjaci su smrt zdravog razuma

Ako ste ikada vidjeli glumca u bijeloj kuti kako preporučuje novi lijek ili revolucionarnu pastu za zube, već znate da iluzija stručnosti prodaje sve. Korištenje liječnika, profesora, člana nadzornog odbora ili “priznatog eksperta” olakšava upijanje informacija.

Kada čujete frazu “istraživanje je pokazalo”, budite oprezni. Ako “rezultate istraživanja” koristi tvrtka koja vam nešto želi prodati, vrlo je vjerojatno da ga je ona i platila. Mislite li da bi institut koji im je uzeo novac isporučio rezultate koji nisu u skladu s ciljevima naručitelja?

4. Smeće je pomiješano s informacijama

Mediji se moraju nekako financirati pa plaćeni tekstovi često stoje odmah do važnih vijesti i time dobijaju na uvjerljivosti. Web stranica na kojoj stoji tekst zaštiti se sitnom oznakom “plaćeni oglas”. Istraživanja su pokazala (ne brinite, radi se o dobrim istraživanjima) da naš um automatizmom prihvaća sadržaj teksta, čak i znajući da je u pitanju sponzorirani članak.

5. Izmišljaju se trendovi da bi izmišljotine djerovale stvarnije

Jeste li čuli za metroseksualce? Dileri proizvoda za uljepšavanje tijela otkrili su da vrlo malo muškaraca koristi kremice, gelove za tuširanje ili gel za prekrivanje gela poslije brijanja. Tako su izmislili metroseksualca, modernog urbanog muškarca koji se ne srami njegovati svoje tijelo.

Pošto je trend metroseksualaca nastao prije 17 godina, vrijeme je za promjene. Nedavno se po prvi put pojavio pojam retroseksualaca, muškaraca koji se plaše vode i sapuna. Ipak, to ne znači oslobođenje od oglašavanja. Retroseksualce možemo vidjeti u mnogim reklamama gdje u trenerkama odlaze u kladionice ili uz kanticu piva u ruci čoporativno urlaju na TV prijenos nogometa.

Sve je lakše prodati kada za to imate koncept, bez obzira je li to metroseksualnost, Crna ruža ili fantomska epidemija svinjske gripe. Dajte izmišljenoj potrebi ime i ona će postati stvarna.

6. Strah isključuje mozak

Svake godine imamo novu smrtonosnu epidemiju. Preživjeli smo kravlje ludilo, ptičju gripu, svinjsku gripu… Ove godine u modi je superbakterija gonoreje koja se brzo razmnožava i imuna je na sve antibiotike. Ona će, već pogađate, upropastiti svijet i ništa neće biti kao prije.

Ovakve vijesti se rado čitaju jer je ljudski bojati se smrti i ljudski je gajiti morbidnu opsesiju smrću. Svakom roditelju naslovi koji počinju sa “Nova prijetnja vašoj djeci” uključe paniku i isključe mozak.

7. Informativni kanali su pod kontrolom

Unatoč scenarijima znanstvenofantastičnih filmova, misli građana je nemoguće kontrolirati pa je zato potrebno nadzirati pristup informacijama. Stavovi se formiraju prema dostupnim podacima i zato ne čudi da su u prvih tjedan dana protesta na Wall Streetu građani svijeta bili u gotovo potpunoj medijskoj blokadi.

Američka vlada je otvoreno zatražila blokiranje snimaka na YouTubeu, a Twitter je iz svog popisa popularnih tema izbacio diskusiju pogubljenja Troya Davisa.

Osnova kontrole je oslanjanje na lijenost čitatelja. Nahranite ih zabavnim i pitkim sadržajima i oni neće tražiti potpuniju istinu.

* pročitajte usput i komentare jer dobro razotkrivaju pravu namjeru Nataše Srdoč.

Pošto je teško naći knjige koje su izvrsne i objavljene na našem jeziku, ovaj popis obavezne literature nažalost mora uključivati i neke knjige na engleskom.

1. Robert Cialdini – “Utjecaj – znanost i praksa”

Robert Cialdini - Utjecaj (Superknjižara)

1. Uzajamnost: dajte da biste primili.
2. Obveza i dosljednost: ljudi imaju potrebu ponašati se u skladu s prethodnim ponašanjem.
3. Socijalna potvrda: kud’ svi Turci, tud’ i mali Mujo.
4. Sviđanje: mnoge stvari činimo da bi dobili odobravanje drugih.
5. Autoritet: glumac u bijeloj kuti lakše prodaje paste za zube.
6. Malobrojnost: ono što je manje dostupno vrijedi više.

2. Robert Greene – “48 zakona moći”

48 zakona moći (Knjizara.com)

Principi o kojima Greene govori su dijabolični i rijetki ih imaju hrabrosti primijeniti, ali uspjeh im je neosporan.

3. Robert V. Levine – “The Power of Persuasion: How We’re Bought and Sold”

Power of Persuasion (Amazon)

U jednom od poglavlja analizira kako se mogla dogoditi tragedija u Jonestownu. Zanima vas kako je moguće da nekoliko stotina ljudi otruje svoju djecu i nakon toga sebe? “The Power of Persuasion” će vam dati potpuni odgovor, bez mistificiranja i nepotrebnog senzacionalizma.

Nakon čitanja ove knjige postat ćete otporniji na tehnike beskrupuloznih prodavača.

4. Robert W. Bly – “The Copywriter’s Handbook”

Copywriter's Handbook (Amazon)

Nuspojava čitanja ove knjige je razvoj njuha za dobre i loše oglase. Iznenadit ćete se kada budete vidjeli koliko je marketing mnogih proizvoda potpuno promašen.

5. Frank Adoranti – “Kako se lažima, smicalicama i krađama probiti do vrha”

Kako se lažima... (Tisak media)

Adoranti na opak, sarkastičan način piše o svakodnevici rada u prosječnoj hijerarhiji i usput otkriva korisne savjete kako se probiti do vrha. Razvoj radnih navika i korisnih vještina vodi pravo u neuspjeh jer postajete previše korisni na trenutnom radnom mjestu. Zato bi se ova knjiga slobodno mogla nazvati “Do uspjeha bez talenta”.

Opsesivno-kompulzivni poremećaj

Prvi simptomi opsesivno-kompulzivnog poremećaja događaju se u ranijoj dobi, što može potvrditi i Leonardo DiCaprio. Naime, on se za ulogu Howarda Hughesa, koji je i sam patio od tog sindroma, pripremao tako da se prisjećao svog djetinjstva u kojem mu se razvio blagi OKP.

Dogodilo se nešto vrlo neobično. DiCaprio je za vrijeme snimanja razvio opsesije koje nisu imale veze s likom kojeg je tumačio, a one su potrajale i dugo nakon završetka snimanja. To je još jedan dokaz da ponašanje utječe na misli. Tako možemo način na koji razmišljamo oblikovati vježbanjem željenog ponašanja.