Budisti su bili u pravu. Živimo u svijetu koji nije stvaran. Svi smo uvjereni da smo logiÄna bića koja vide svijet u pravom svjetlu, a istina je potpuno drugaÄija. NaÅ¡a svijest nas vara kad god može, ali iz dobre namjere: želi nam oÄuvati zdrav razum.
Upoznavanje s ovih 6 klopki koje vam podmeće zlobni ego neće vam samo pokazati kako i gdje grijeÅ¡ite. Samim Äitanjem teksta past ćete u joÅ¡ veću zabludu da ste tek sada logiÄno biće koje vidi svijet u pravom svjetlu.
Iluzija ili stvarnost? (foto: flashflood)
1. Iluzija neranjivosti
Ako ste ikada pokuÅ¡ali prodati policu osiguranja tinejdžeru, nauÄili ste dvije stvari. Prva je znaÄenje fraze “nemoguća misija”, a druga je mehanizam iluzije neranjivosti. Mladi ljudi Äesto misle da se nezgode i bolest dogaÄ‘aju nekom drugom te da im ne treba posebna zaÅ¡tita od tih fenomena svakodnevnog života.
Iluzija neranjivosti ne pogaÄ‘a samo tinejdžere. PuÅ¡aÄi Äesto izbjegavaju Äak i priÄu o Å¡tetnosti puÅ¡enja jer je djed Frane puÅ¡io od svoje pete godine i u devedesetoj umro u prometnoj nesreći, a ujak Pero je umro od raka pluća jer je puÅ¡io Äetiri kutije dnevno. PoÅ¡to vi puÅ¡ite samo dvije kutije, važnije je da pripazite dok prelazite cestu.
2. NatprosjeÄnost
ProsjeÄan muÅ¡karac živjet će oko 75 godina, žena nekoliko godina viÅ¡e. ProsjeÄna plaća je oko 5000 kuna, prosjeÄna mirovina oko 1800. Seks, prosjeÄno, traje od 7 do 15 minuta, a brak 14 godina.
Ako ste prosjeÄna osoba, kada god vidite ove ili bilo koje prosjeÄne podatke, pomislit ćete: “to nisam ja”. Živjet ćete dulje, zaraÄ‘ivati bolje i uživati u fantastiÄnom seksu dok vas smrt ne rastavi. Svi imamo ego koji nam od djetinjstva puÅ¡ta filmove o tome kako ćemo biti bolji i uspjeÅ¡niji od ostalih, a ako se desetljećima to ne dogodi – niÅ¡ta zato. Ego jednostavno promijeni film i tjeÅ¡i nas da, za razliku od prosjeÄnog bogataÅ¡a, joÅ¡ uvijek imamo duÅ¡u.
Zato, ako proÄitate podatak da je u dobi iznad pedeset godina veći rizik za rak debelog crijeva (drugi najÄešći karcinom), nemojte pasti pod utjecaj iluzije neranjivosti ili misliti da ste zdraviji od prosjeka. ProsjeÄan Hrvat Äeka da mu test doÄ‘e kući, natprosjeÄan zakaže kolonoskopiju. Koji ste vi?
3. Iluzija transparentnosti
Kada ste u situaciji visoke napetosti, prirodno je vjerovati da će vam svi iz lica proÄitati toÄno Å¡to se s vama dogaÄ‘a. Ako morate održati prezentaciju, a niste dobar govornik, imat ćete osjećaj da mucate, ponaÅ¡ate se ukoÄeno i izgledate kao idiot.
Kada biste u tom stanju pogledali u ogledalo, vidjeli biste relativno smireno lice koje ni približno ne odražava užase koji se događaju iznutra. Trik s iluzijom transparentnosti je što podrazumijevamo da burni unutarnji osjećaji moraju isplivati na površinu. Ali um nema prevelike veze s tijelom pa nemate razloga za strah.
Možda će vam ubuduće biti lakÅ¡e ako se sjetite jednog važnog detalja. Onaj u prvom redu koji “netremice bulji u vas” vjerojatno razmiÅ¡lja o tome da svi bulje u njega jer mu je zgužvano lijevo rame koÅ¡ulje.
4. Odanost robnoj marki
Jeste li ljubitelj HP laptopa, iPhonea, Caterpillar obuće? Ako jeste, osjećate da imate neke konkretne razloge zbog kojih ste kupili baš taj brend, a ti razlozi vodit će vas i ubuduće. Marketingaši su svjesni toga i zato se trude uvjeriti vas da iPhone nije samo alat za surfanje i razgovaranje, već i stil života.
Å to se dogaÄ‘a? Sve poÄinje kada izaÄ‘ete iz dućana i osjetite jedan od zadnjih iskrenih osjećaja: kajanje. Je li vam to stvarno trebalo ili ste bacili novac na joÅ¡ jednu nepotrebnu stvar? Ako se u tom trenutku ne vratite i zatražite povrat novca, poÄinje samozavaravanje.
Jeste li ikad gledali bili u kinu i već nakon desetak minuta shvatili da je film teÅ¡ko smeće? A onda ostali do kraja jer ste ga platili? Å to god kupili, ako to odmah ne bacite u smeće s vremenom ćete shvatiti da ste donijeli fantastiÄnu odluku. Investicija vremena ili novca nas vodi u ponaÅ¡anje koje ne želimo.
Tu je i drugi princip koji kaže da stvari koje imamo smatramo boljih od onih koje nemamo. U jednom eksperimentu psiholozi su ispitanicima prodali ili poklonili bocu vode za 5 dolara. Sat vremena kasnije pitali su ih za koliko su iste boce bili spremni prodati psiholozima. Cijena je bila viÅ¡a, oko 8 dolara, Äak i kada su boce dobili besplatno.
Usput, jesam li vam priÄao o svom fantastiÄnom Androidu? Divan je! Automatski mi provjerava mailove, na desktopu ima Google tražilicu i ÄitaÄ e-knjiga. JoÅ¡ je i jeftin, ne znam zaÅ¡to bi itko kupovao one folerske iPhone…
5. OÄekivanja
Do prije desetak godina vodu smo dijelili na mineralnu i vodu iz slavine. Sada imamo cijelu industriju proizvoÄ‘aÄa boteljirane vode koji nas uvjeravaju da je baÅ¡ njihov H20 ukusniji i zdraviji; da ćemo pijenjem te marke imati bolji seksualni život i napredovati na korporacijskoj ljestvici.
Oni dobro znaju da oÄekivanje utjeÄe na percepciju. Zato pažljivo dizajniraju reklame u kojima se voda probija kroz debele slojeve kamena i Å¡ljunka koji je oplemenjuju i proÄišćavaju, a na povrÅ¡inu izbija kroz kamen obložen zdravom mahovinom.
Zato, kada primijetite da vam netko prodaje bajku o proizvodu koji vam pokuÅ¡ava uvaliti, prisjetite se koliko ta stvar prosjeÄno vrijedi i obratite pažnju koliko će to isprazno blebetanje podignuti cijenu.
6. Fundamentalna greška atribucije
Recimo da ste u parku sa svojom djecom. Noć ste proveli brutalno se alkoholizirajući pa vam se spava, a sva ta cika i strka vam kidaju živce. Kažete djeci da se smire, ali – djeca kao djeca – ne sluÅ¡aju vas pa ih nalupate po dupetu da se smire.
NeÅ¡to dalje od vas stoji raÅ¡Äupani roditelj sa svoje dvoje djece. Djeca luduju a on ili ona, oÄito pijan, juri za njima i lupa ih. Å to ćete pomisliti?
Fundamentalna greÅ¡ka u atribuciji kaže da ponaÅ¡anje drugih ljudi gledamo kao odraz njihovog stvarnog karaktera. Svoje ponaÅ¡anje gledamo kao posljedicu vanjskih okolnosti. Tako u naÅ¡em primjeru imamo posla s krajnje neposluÅ¡nom djecom koja su odluÄila podivljati baÅ¡ nakon Å¡to su nas prijatelji teÅ¡kom mukom nagovorili da popijemo par pića. I dok gledamo trulog alkoholiÄara, zlostavljaÄa nevine djece, razmiÅ¡ljamo hoćemo li pozvati policiju.
Sad kada ste upoznali ove podle varke uma, svakako ste bolji od prosjeÄnog Äovjeka.