[{"content":"Ante je HR menadžer u velikoj međunarodnoj kompaniji. Pod velikim je pritiskom na poslu, brak mu je u krizi i život mu se svodi na odrađivanje obaveza. Ali jadnik ne zna da će mu se život još više zakomplicirati. Koja je vjerojatnost da će se razboljeti u sljedećih godinu dana?\nOdgovor može ponuditi skala stresa koju su razvili američki psihijatri Thomas Holmes i Richard Rahe. Sastoji se od 43 stresna događaja koji mogu doprinijeti razvoju bolesti ako se nagomilaju u godinu dana. Ovo su neki od njih - razmislite koliko bodovanje ima smisla za vas: Na prvi, drugi i treći pogled skala djeluje proizvoljno. Zašto smrt partnera vrijedi 100, a razvod 73 umjesto 71 ili 76? Zašto je godišnji odmor uopće stresan? Je li zato što će vas šef zivkati da odradite posao, spoznaja da ćete se za 2 tjedna vratiti u besmisao rada ili američki stav da treba raditi do zadnjeg daha?\nIza te proizvoljnosti krije se metoda koja, kada je kritički sagledamo, otkriva slabosti u ljestvici stresa. Počnimo s načinom kako su autori proveli istraživanje: analizirali su medicinske kartone više od 5000 odraslih Amerikanaca pa ih pitali koliko prilagodbe bi tražio pojedini događaj.\nSmrt bračnog partnera smatrali su katastrofom i postavili je kao referentnu točku s okruglih 100 bodova.\nTo nije značilo da su mjerenjem utvrdili da tu ljudi imaju najvišu razinu hormona stresa ili vjerojatnost da će završiti u bolnici. Jednostavno od nečega treba početi. Zanimljivo je da stupanje u brak nosi 50 bodova. Je li smrt partnera dvostruko teža trauma od vjenčanja?\nOstali događaji na skali nisu proizvoljni i imaju naizgled nasumične vrijednosti jer se radi o prosjeku. Naime, svaki ispitanik procijenio je koliko su mu otkaz, kupovina nekretnine ili rođenje djeteta stresni. Holmes i Rahe zbrojili su bodove, izračunali prosjek pa otišli na marendu.\nIz moderne perspektive, još jedan problem s takvim pristupom je što se istraživanje dogodilo 1967. U njemu su sudjelovali uglavnom bijelci iz srednje klase pa skala odražava traume Amerikanaca suočene s hladnim ratom, Woodstockom i crno-bijelim televizorima.\nIako su bodovi svima bili isti, stres nije bio. Tadašnjim ženama je rođenje djeteta bio veći problem od njihovih muževa koji su išli od posla do birtije. Pogotovo ako je već četvrto.\nU svjetlu ovih ograničenja, pogledajmo kako bi se moderan čovjek nosio s problemima. Naime, naš Ante imao je godinu kakvu ne biste poželjeli ni susjedu.\nBrak mu je dugo bio na aparatima i na kraju ga je supruga napustila (73 boda) čim su djeca napunila 18 godina. Ali ništa zato, ionako je imao mlađu ljubavnicu koju je odmah oženio (50) umjesto da malo razmisli što će sa sobom. S njom je otputovao na medeni mjesec u predivni Tajland (13).\nPreplavljen neopravdanim osjećajem muževnosti unajmio je quad, koji nikad nije vozio, pa jurio seoskim cestama. Prevrnuo se i zadobio otvoreni prijelom noge (53), ali nova supruga imala je manje sreće: quad ju je poklopio i ubio (100). Nakon povratka s putovanja dobio je otkaz jer ga je zamijenila umjetna inteligencija (47).\nKada zbrojite traume iz protekle godine dana, evo što vas čeka: Manje od 150 bodova: 30% šanse bolesti u sljedećih godinu dana 150-299 bodova: 50% Više od 300 bodova: 80%\nKruta mjerila lako stvaraju apsurdne situacije. Ako ste prije 11 mjeseci doživjeli smrt voljene osobe i s ostalim stresorima skupili više od 150 bodova, šansa za bolest trebala bi vam biti 30%. Ali za mjesec dana stupa zastara na smrt i odjednom više nemate šansu za oboljevanje. Znači samo strpljivo.\nOsim skale bodova koja kao da je izvučena iz kompjuterskih igrica, neobično je da “bolest” može značiti svašta, od korone do srčanog udara. Prema autorima, ako je evidentirana kod liječnika, računa se kao posljedica prikupljenog stresa.\nLjestvica također ne vodi računa o tome kako dolazi do stresnog događaja i kako se netko nosi sa stresom. Bez obzira jeste li dobili otkaz iz vedra neba ili su se rezovi očekivali mjesecima, imate 47 bodova. Nekome bi samo iščekivanje bio stalan izvor stresa, a drugi bi se snašli i u tom periodu našli drugi posao. Promjena posla trebala bi ih opaliti sa 36 bodova, ali umjesto šoka mogli bi biti sretni jer su se dobro snašli.\nPritom kolega koji je istovremeno dočekao otkaz može imati puno višu razinu stresa od 47 bodova. Mjeseci provedeni s glavom na panju nisu sitnica.\nU našem slučaju, Ante je premašio 300 bodova i u velikoj je nevolji: čeka ga infekcija bakterijom koja jede meso. Ali je li to od nagomilanog stresa ili je nekrotizirajući fasciitis raširen u Tajlandu? Nikad nećemo saznati.\nHolmesova i Raheova skala stresa nije pouzdan alat. Ali bez obzira na mane, i dalje se koristi za procjenu stresa u kliničkom okruženju, a gurui samopomoći predstavljaju je prije nego će vam predložiti mindfulness i jogu s kozama.\nUz sve mane, skala stresa ipak može biti korisna da procijenite sve gadarije koje su vas snašle u godinu dana. I ako zaključite da vam je dosta svega, uzmite potvrdu od doktora za team building, čuvajte se ekstremnih sportova i ne čitajte vijesti.\nJer ako ne možete spriječiti ono što se dogodilo, možete izbjeći ono što vas čeka.\n�����������������","date":"2025-06-23T00:00:00Z","image":"https://www.zlihologija.com/p/holmes-rahe-skala/holmes-rahe_hu_fc92ffe5d1bbd8cb.png","permalink":"https://www.zlihologija.com/p/holmes-rahe-skala/","title":"Holmes-Raheova skala stresa: koliko bodova trebate za bolovanje?"},{"content":"Obilježavanje Uskrsa ne može proći bez pince, slatkog kruha prepunog začina i aroma. Nitko ne zna kako je nastala niti kakve veze ima s Uskrsom, ali možemo zamisliti ovaj scenarij\u0026hellip;\nNakon mučenja na križu, beživotno Isusovo tijelo odnijeli su u pećinu. Ali on nije bio mrtav namrtvo, već samo na rubu smrti. Premlaćen, izbušen, dehidriran i nesvjestan okoline. Kao kad negativci ostave Jamesa Bonda da ga požderu morski psi, ali ne čekaju da budu sigurni već odu i kažu: \u0026ldquo;Počivao nam Bond u miru\u0026rdquo;.\nKažu da se u takvim trenucima, kada čovjek lebdi na rubu života i smrti, u mozgu luči golema količina DMT-a, psihodelične supstance od koje se može doživjeti iskustvo kliničke smrti. To se dogodilo i Isusu. Duša mu se oslobodila tjelesnih okova i krenula prema nebu, na posljednji Kristov trip.\nOstavljajući prebijeno tijelo daleko ispod sebe, esencija Krista uspinjala se kroz troposferu, stratosferu i ostale sfere te došla u svemir. U obliku amorfne svjetlosti kretala se kroz Sunčev sustav. Primijetila je da se Zemlja okreće oko Sunca, ali prije nastanka Crkve to nije bila hereza, i putovala kroz prostranstva nezamisliva do izuma svemirskog teleskopa.\nPostala je svjesna i drugih svjetlosnih bića koja su se kretala prema udaljenoj točki i pošla za njima. Kako su se približavali odredištu, bilo ih je sve više. Odjednom su ugledali masivno stablo sačinjeno od čiste svjetlosti. Svako svjetlosno biće doplutalo do stabla i zauzelo položaj na njemu.\nGledajući ih kako se kreću, osjećala je da sva imaju mjesto koje im je suđeno: neka uz korijenje, druga na granama, a treća na samom vrhuncu krošnje. Svjesnost Krista osjetila je da i nju samu sila vodi prema stablu. \u0026ldquo;Gdje je moje mjesto?\u0026rdquo;, pitala se.\nSilna energija ljubavi preplavila je dušu nekadašnjeg Princa mira i počela je voditi prema vrhu krošnje. Svaki dio stabla govorio joj je dio priče o svemiru u kojem živimo. Nastanak prvih galaksija, formiranje Sunčevog sustava, praiskonska iskra života na Zemlji, razvoj živih bića do nastanka ljudi, cjelokupnost ljudske povijesti\u0026hellip;\nEkstaza spoznaje, intenziteta koji bi običnom čovjeku spalio mozak, preplavila je esenciju Krista. Kako se približavala vrhu, vizije su iz prošlosti prešle u budućnost: pad Rimskog carstva, vjerske ratove, pandemije, globalno zagrijavanje, pojavu influencera\u0026hellip; bijele zečeve koji skakuću oko šarenih jaja?!\nVizija je iznenada nestala. Isus je ponovno bio u pećini, a duhovnu ekstazu zamijenili su bol, hladnoća i umor. Od najvećeg tripa ikad doživljenog ostala mu je samo jeziva, suha glavobolja.\nNetko je zapalio baklju. \u0026ldquo;Isuse, pa ti si živ!\u0026rdquo;, kliknuo je nepoznati glas. \u0026ldquo;Pojedi nešto\u0026rdquo;, nadovezao se nasmiješeni muškarac pružajući mu komad okruglog kruha.\nIsus je pogledao tamnosmeđu štrucu. Glatke i sjajne površine, širila je snažan miris ruže, a na površini nazirale su se pečene grožđice. Tada je vidio da je u štrucu urezan oblik križa.\n\u0026ldquo;Što je ovo?\u0026rdquo;, pitao je upirući drhtavi prst u kruh.\nPekar se ponosno isprsio i nasmiješio, poput lošeg učenika koji jednom zna točan odgovor: \u0026ldquo;Učitelju, ovo je u spomen tvojih muka na križu, da se ne zaboravi žrtva koju si dao za spas čovječanstva.\u0026rdquo;\nIsus je duboko uzdahnuo. \u0026ldquo;Može li me netko vratiti na križ?\u0026rdquo;\nSastojci 500 g glatkog brašna 25 g kvasca (2.5 jušne žlice) 100 ml mlakog mlijeka 4 žutanjka 100 g meda 50 g šećera aroma vanilije aroma ruže, ružin liker ili aroma za sirnicu – poštena količina, kao i vanilije jer ovo nije suptilan kolač 7 g soli (čajna žlica) korica limuna (ili paketić od 5 g kupovne) korica naranče sok pola naranče 70 g kandiranog voća ili grožđica (oko 2 šake) 60 ml ruma ili maraschina 130 g masnoće – samo maslac ili pola od toga svinjske masti, ako ti nije problem jesti emotivna, inteligentna bića Postupak Dva sata prije rada: Stavi kandirano voće u šalicu i prelij alkoholom po izboru. Ako imaš digitalnu vagu, može se staviti točno alkohola po receptu, a u suprotnom natoči toliko da jedva pokrije voće. Sve se pokrije tanjurićem da alkohol ne hlapi. Istovremeno se izvuku jaja i masnoća kako bi bili na sobnoj temperaturi.\nZagrij mlijeko da bude toplo, ali ne vruće. U veliku posudu stavi brašno i šećer. Od te količine izdvoji dvije žlice brašna i pola žlice šećera. To i kvasac dodaj u toplo mlijeko, u većoj šalici ili posudici jer će brzo rasti. Dobro promiješaj da se sve sjedini. Dok kvasac raste, u posudu s brašnom dodaj sve preostale sastojke. Kvasac dodaj kad naraste. Zamijesi glatko tijesto. Dosadno je i potrajat će i do 20 minuta pa to radi dok gledaš nešto što plijeni pažnju kao što je direktan prijenos sjednica Sabora. Gotovo je kad je tijesto kompaktno i ne puca čim ga povučeš. Tijesto oblikuj u loptu, a zatim ga pokrij i ostavi na toplom mjestu 60 minuta. Premijesi ga minut i ostavi da se diže 6-8 sati ili preko noći. Tijesto za pincu je puno masnoće pa kvascu treba više vremena da obavi posao. Uključi pećnicu na 180 C. Dignuto tijesto razdijeli na 2 dijela i svaki dio oblikuj u okrugle lopte. Oblikovane pince stavi na pek-papir i pleh i ostavi da odmore pola sata. Zareži ih nožem po vrhu u obliku križa, da se ne zaboravi Isusova žrtva za spas čovječanstva. Stavi pleh na nižu policu pećnice. Dno pećnice polij sa 2 dl vode – para sprečava prebrzo formiranje kore i tako se pinca bolje digne. Nakon 45 minuta izvuci pleh i premaži dijelove oko križa umućenim jajetom. Vrati ih u pećnicu 5-10 min dok dobiju boju. Ostavi ih da se ohlade na rešetki jer inače postanu gnjecave na dnu. ","date":"2022-03-06T00:00:00Z","image":"https://www.zlihologija.com/p/posljednji-kristov-trip-pinca/uskrs_hu_7705d4115ba2fa17.png","permalink":"https://www.zlihologija.com/p/posljednji-kristov-trip-pinca/","title":"Posljednji Kristov trip - kako je nastala pinca?"}]