Zašto vjerujemo svemu što pročitamo?

Burzovni špekulant Alessio Rastani nedavno je nastupio na BBC-u i u nekoliko minuta privukao pažnju cijelog svijeta:

Mnogi su Rastanija proglasili rijetkim glasom iskrenosti u moru laži i manipulacije.

Kasniji Forbesov intervju s Rastanijem otkriva kako se radi o entuzijastičnom hobistu, a ne stručnjaku. Ipak, većina će upamtiti upravo prvu vijest, a demanti će ispasti dosadan ili čak alat globalne zavjere zlih kapitalista.

Zašto nekritički vjerujemo svemu što dobijemo iz medija.

1. Pratimo medije koji se slažu s našim uvjerenjima

Dobri mediji definiraju svoju ciljanu publiku i prilaze temama iz te perspektive. Sajt s ekološkim temama neće imati tekstove na temu kako investirati u naftne kompanije, a dok je horde maloumnih Tea Party luđaka, američki lijevi mediji neće Obami nabrajati sve što nije učinio.

2. Ponavljanje je majka tupila

Kada je Jeffrey Kuhner odlučio da je Nataša Srdoč spas za Hrvatsku, tekst o njenoj stranci prenijeli su svi hrvatski mediji. Ako kritički pročitate njegov tekst*, vidjet ćete obilje nelogičnosti i otvorenih laži. Ali naši mediji to nisu učinili. Lakše im je bilo kopirati pozitivan ton teksta i zanemariti sve nelogičnosti. Nakon nekoliko ponavljanja izvor se više ne spominje i ostaje samo teza o Nataši Srdoč kao spasiteljici Hrvatske.

3. Stručnjaci su smrt zdravog razuma

Ako ste ikada vidjeli glumca u bijeloj kuti kako preporučuje novi lijek ili revolucionarnu pastu za zube, već znate da iluzija stručnosti prodaje sve. KoriÅ¡tenje liječnika, profesora, člana nadzornog odbora ili “priznatog eksperta” olakÅ¡ava upijanje informacija.

Kada čujete frazu “istraživanje je pokazalo”, budite oprezni. Ako “rezultate istraživanja” koristi tvrtka koja vam neÅ¡to želi prodati, vrlo je vjerojatno da ga je ona i platila. Mislite li da bi institut koji im je uzeo novac isporučio rezultate koji nisu u skladu s ciljevima naručitelja?

4. Smeće je pomiješano s informacijama

Mediji se moraju nekako financirati pa plaćeni tekstovi često stoje odmah do važnih vijesti i time dobijaju na uvjerljivosti. Web stranica na kojoj stoji tekst zaÅ¡titi se sitnom oznakom “plaćeni oglas”. Istraživanja su pokazala (ne brinite, radi se o dobrim istraživanjima) da naÅ¡ um automatizmom prihvaća sadržaj teksta, čak i znajući da je u pitanju sponzorirani članak.

5. Izmišljaju se trendovi da bi izmišljotine djerovale stvarnije

Jeste li čuli za metroseksualce? Dileri proizvoda za uljepšavanje tijela otkrili su da vrlo malo muškaraca koristi kremice, gelove za tuširanje ili gel za prekrivanje gela poslije brijanja. Tako su izmislili metroseksualca, modernog urbanog muškarca koji se ne srami njegovati svoje tijelo.

Pošto je trend metroseksualaca nastao prije 17 godina, vrijeme je za promjene. Nedavno se po prvi put pojavio pojam retroseksualaca, muškaraca koji se plaše vode i sapuna. Ipak, to ne znači oslobođenje od oglašavanja. Retroseksualce možemo vidjeti u mnogim reklamama gdje u trenerkama odlaze u kladionice ili uz kanticu piva u ruci čoporativno urlaju na TV prijenos nogometa.

Sve je lakše prodati kada za to imate koncept, bez obzira je li to metroseksualnost, Crna ruža ili fantomska epidemija svinjske gripe. Dajte izmišljenoj potrebi ime i ona će postati stvarna.

6. Strah isključuje mozak

Svake godine imamo novu smrtonosnu epidemiju. Preživjeli smo kravlje ludilo, ptičju gripu, svinjsku gripu… Ove godine u modi je superbakterija gonoreje koja se brzo razmnožava i imuna je na sve antibiotike. Ona će, već pogaÄ‘ate, upropastiti svijet i niÅ¡ta neće biti kao prije.

Ovakve vijesti se rado čitaju jer je ljudski bojati se smrti i ljudski je gajiti morbidnu opsesiju smrću. Svakom roditelju naslovi koji počinju sa “Nova prijetnja vaÅ¡oj djeci” uključe paniku i isključe mozak.

7. Informativni kanali su pod kontrolom

Unatoč scenarijima znanstvenofantastičnih filmova, misli građana je nemoguće kontrolirati pa je zato potrebno nadzirati pristup informacijama. Stavovi se formiraju prema dostupnim podacima i zato ne čudi da su u prvih tjedan dana protesta na Wall Streetu građani svijeta bili u gotovo potpunoj medijskoj blokadi.

Američka vlada je otvoreno zatražila blokiranje snimaka na YouTubeu, a Twitter je iz svog popisa popularnih tema izbacio diskusiju pogubljenja Troya Davisa.

Osnova kontrole je oslanjanje na lijenost čitatelja. Nahranite ih zabavnim i pitkim sadržajima i oni neće tražiti potpuniju istinu.

* pročitajte usput i komentare jer dobro razotkrivaju pravu namjeru Nataše Srdoč.